Predstavljeni rezultati projekta “Zdravo srce, zdrava budućnost”

Dana 6. rujna 2023. godine u prostorijama Županijske uprave danas je održana završna konferencija projekta “Zdravo srce, zdrava budućnost” čiji je nositelj Dom zdravlja Koprivničko-križevačke županije, a partner Koprivničko-križevačka županija.

Projekt je vrijedan oko 53 tisuće eura, a financiran je temeljem poziva “Promocija zdravlja i prevencija bolesti- faza 2” iz sredstava Europskog socijalnog fonda, Operativni program: „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014. – 2020. Riječ je o bespovratnim sredstvima, i to u omjeru Europska unija 85 posto i državni proračun, odnosno Ministarstvo zdravstva 15 posto.  

Kao što je naglasila ravnateljica Doma zdravlja Mirjana Hanžeković, glavni cilj je podizanje i unaprjeđenje znanja i svijesti o važnosti promocije zdravlja i zdravog načina života te prevencija i sprječavanje razvoja bolesti kardiovaskularnog sustava na području naše županije.

„Usmjerili smo se na zdravlje našeg srca i zdravlje kardiovaskularnog sustava, prevenciju bolesti te osvještavanje stanovništva o različitim aktivnostima i navikama koje je potrebno usvojiti ili mijenjati kako bismo imali zdravo srce za zdravu budućnost. To je osobito važno jer većina nas živi sjedilačkim načinom života, ne obraćamo mnogo pažnje na zdravu prehranu i slično. Hvala našim zdravstvenim stručnjacima, liječnicima obiteljske medicine koji su provodili projekt, koprivničkoj Općoj bolnici koja nam je ustupila kardiologa, nutricionista i kineziologa, Županiji koja nam je partner u ovom projektu, ali i u svim našim aktivnostima, zaposlenicima Doma zdravlja te PORA-i koja nam je pružila stručnu i tehničku pomoć “, dodala je ravnateljica Hanžeković.

Župan je izrazio zadovoljstvo uspješnim dovršetkom ovog projekta koji je usmjeren na zdravlje naših građana i prevenciju kardiovaskularnih bolesti.

„Ovo je još jedan u nizu preventivnih projekata koji se provode u županijskom sektoru zdravstva i hvala vam što savjesno, stručno i odgovorno brinete o zdravlju naših građana. Upravo preventiva, edukacija i promišljanje o zdravlju mogu spriječiti mnoga teža stanja te pozdravljamo ovakve projekte, uz čestitke Domu zdravlja kao nositelju. Dva najvažnija sektora su nam obrazovanje i zdravstvo, u koje mnogo ulažemo, a svaka naša zdravstvena ustanova je značajno unaprijedila svoje djelovanje posljednjih godina, na što smo ponosni. Od energetske obnove kompletne koprivničke Opće bolnice, preko budućeg projekta Regionalnog Centra za palijativnu medicinu pa sve do investicija u Domu zdravlja, poput projekta izgradnje i energetske obnove zgrada Doma zdravlja u Križevcima i Virju, za što se izrađuje projektno-tehnička dokumentacija. Hvala svima koji su sudjelovali u projektu, veselimo se novim suradnjama, a poruka je da uvijek moramo promišljati o poboljšanju našeg zdravlja“, istaknuo je župan.

Ravnateljica PORA-e Regionalne razvojne agencije KKŽ Melita Birčić također je uputila čestitke te napomenula:

„Zadovoljni smo što smo sudjelovali u još jednom uspješnom projektu koji će imati brojne pozitivne učinke na cijelu lokalnu zajednicu i zdravlje građana. Stručnu i tehničku pomoć u pripremi i prijavi projekta pružili smo kroz projekt „UZ PORU PO POTPORU“, preko kojeg podržavamo i brojne druge projekte kojih je u posljednje četiri godine bilo preko 200. Čestitke projektnom timu i vjerujem da ćemo još surađivati.“

Voditeljica projekta i pomoćnica ravnateljice za financijsko poslovanje Željka Fruk zatim je održala prezentaciju u kojoj je pojasnila projektne aktivnosti, dodavši kako se nastojalo popularizirati zdrave navike i zdravlje u svakoj životnoj dobi. Razdoblje provedbe projekta je od 20. svibnja 2022. do 20. rujna 2023. godine, a najvažnije aktivnosti odnosile su se na izradu video spota i brošure, koji su se mogli pogledati u čekaonicama Doma zdravlja, snimanje TV emisije, objavu kolumni i članaka, održavanje Info tjedna o prevenciji kardiovaskularnih bolesti i slično.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

DISLIPIDEMIJE

Dislipidemija je pojam koji označava abnormalnu vrijednost nekih od lipida. U lipide koje često nazivamo „masnoće“ spadaju kolesterol i trigliceridi. Lipidi imaju važne uloge u našem organizmu- sudjeluju u pohrani energije, signalizacijskim procesima u organizmu a također su i građevne jedinice stanica tijela. Najpoznatiji lipidi su: ukupni kolesterol, LDL kolesterol, HDL kolesterol i trigliceridi.

LDL kolesterol (lipoprotein male gustoće), poznatiji je pod nazivom „loš” kolesterol. To je oblik kojim se kolesterol prenosi iz jetre u arterije i tkiva. Više razine LDL kolesterola u krvi mogu dovesti do nakupljanja kolesterola u krvnim žilama što dovodi do povećanog rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

HDL kolesterol (lipoprotein visoke gustoće), poznatiji je pod nazivom „dobar” kolesterol. To je oblik kojim se kolesterol prenosi iz tkiva natrag u jetru gdje se razgrađuje. Više razine HDL kolesterola u krvi mogu pridonijeti sprječavanju nakupljanja kolesterola u krvnim žilama te tako smanjuju rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Trigliceridi su vrsta masti (lipida) koja se nalazi u krvi. Visoki trigliceridi mogu pridonijeti otvrdnjavanju arterija ili zadebljanju stijenki arterija (ateroskleroza) -što povećava rizik od moždanog udara, srčanog udara i bolesti srca. Izuzetno visoki trigliceridi također mogu uzrokovati akutnu upalu gušterače (pankreatitis).

Kada govorimo o dislipidemiji, zapravo govorimo o povišenim vrijednostima LDL kolesterola i triglicerida a sniženim vrijednostima HDL kolesterola. Kod nekih osoba riječ je o nasljednom poremećaju rizine lipida, a kod većine ostalih dislipidemija je posljedica životnog stila i prehrane stoga je od velike važnosti unaprijediti zdravlje usvajanjem zdravih životnih navika.

Kako bismo utvrdili kolika je razina lipida potrebno je izvaditi krv. Preporuča se 24 sata prije vađenja krvi izbjegavati izrazito masnu hranu, a između 8 i 12 sati prije samog vađenja biti natašte.

Kod liječenja dislipidemije važan je individualni pristup. Kod osoba koje dosada nisu imale neki kardiovaskularni događaj ( moždani udar, srčani infarkt) provodi se primarna prevencija kako bi se spriječio nastanak bolesti. Sekundarna prevencija se provodi kod osoba koje su u svojoj anamnezi već imale neki kardiovaskularni događaj i kod njih je terapija potrebna kako bi se spriječili ponovni takvi događaji.

U procjeni individualnog rizika svake osobe i odlučivanju o ciljnim vrijednostima lipida pomažu nam posebni alati koje su kreirali liječnici Europskog društva za kardiologiju, tzv. SCORE tablice. Unošenjem podataka o spolu, dobi, pušenju, vrijednosti kolesterola i krvnog tlaka, može se izračunati procijenjena opasnost od smrti od kardiovaskularnih bolesti u sljedećih deset godina. Na temelju te vrijednosti dalje se planira individualno liječenje za svakog pojedinog pacijenta.

Jedini pravi pristup liječenju dislipidemije jest promjena prehrambenih navika i svakodnevna tjelesna aktivnost, što uz redovno uzimanje farmakoloških pripravaka može rezultirati dobrom kontrolom i postizanjem preporučenih ciljanih vrijednosti u većine osoba s povišenim lipidima u krvi.

Europsko kardiološko društvo preporučuje redovitu tjelesnu aktivnost, i to barem 30 minuta dnevno. Uvođenjem redovite tjelesne aktivnosti i smanjenjem prekomjerne tjelesne težine pozitivno djelujemo na razine LDL- i HDL-kolesterola. Pokazalo se kako je abdominalna pretilost, tj. nakupljanje masnog tkiva u području trbuha, osobito povezana s razvojem dislipidemije.

Osnovna načela pravilne prehrane u liječenju povišenih vrijednosti kolesterola i triglicerida su: smanjiti unos zasićenih masnih kiselina, kolesterola i trans masnih kiselina, birati hranu bogatu proteinima, a siromašnu mastima, jesti više povrća i voća, birati cjelovite žitarice, smanjiti unos soli, ograničiti veličinu porcija i visokokaloričnu hranu i jesti uravnotežene obroke.

Jedni od najčešće propisivanih lijekova za snižavanje masnoća su statini, koje uzima velik broj ljudi diljem svijeta, a čija je učinkovitost dokazana u studijama s velikim brojem ispitanika. Temelj su liječenja pacijenata nakon kardiovaskularnih događaja, npr. srčanog infarkta, zbog svojih dodatnih povoljnih učinaka, povrh smanjenja vrijednosti lipida u krvi. Statini kod manjeg broja ljudi mogu uzrokovati nuspojave poput bolova u mišićima.

Kod osoba kod kojih se ciljne vrijednosti lipida ne uspiju postići samo statinima, potrebno je dodati još jedan lijek, a to je često ezetimib. Ukoliko uz redovitu primjenu svih navedenih lijekova i dalje ne postižemo zadovoljavajuću kontrolu masnoća, kod nekih pacijenata će biti potrebno uvođenje novih lijekova poput PCSK9 inhibitora.

Dislipidemija se često zanemaruje, jer ne uzrokuje nikakve simptome ali može u kombinaciji s drugim čimbenicima uzrokovati ozbiljne bolesti poput moždanog ili srčanog udara. Pridržavanjem terapije i promjenom životnih navika možemo puno učiniti kako bismo spriječili pojavu ovih bolesti.

Irena Celiščak- Koštarić, spec.obiteljske medicine

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

U liječenju bolesti potrebno je više uključiti duhovnost uz ostale terapijske postupke jer inače pacijenta liječimo samo simptomatski

Ljudska osoba je u svakodnevnici opterećena i vođena fizičkim svijetom, koji joj brzo promiče pred očima i često stvara situacije, koje zbog visoke razine stresa rezultiraju različitim tjelesnim reakcijama, u oblika fizičkih i psihičkih bolesti.

U takvoj situaciji se često traži pomoć priznate humane medicine, a ne zapostavlja se ni alternativna medicina. Dobro dođu i savjeti iz sfere narodne medicine koja se temelji na velikom empirijskom iskustvu.

U tim trenucima uvijek se prvo rješavaju problemi materijalne/tjelesne prirode i smatra se da kad se izliječi tjelesna bolest, onda je osoba zdrava. Ako se razviju više zdravstvene tegobe vezane uz psihu, one se liječe nakon fizičkih tegoba.

U svemu tome je važna i duhovnost koja se definira kao posebno stanje svijesti u kojoj se osoba predaje razvitku vlastitog duha.

Biti duhovan znači stavljati metafizičko i nematerijalno, ono što je vječno, ispred svjetovnog i materijalnog, dakle prolaznog. Duhovnost se najčešće veže uz vjeru, religiju, no može biti i nereligiozna. Religiozna duhovnost se provodi molitvom, meditacijom i moralnim životom.

Nereligiozna duhovnost traži svoje uporište u umjetničkom stvaralačkom djelovanju (slikanje, pisanje poezije i proze itd.).

Kada su fizička, vanjska komponenta čovjeka i njegova nutrina, u smislu duhovnog zdravlja, u ravnoteži, osoba je zdrava i sposobna za dug i kreativan život. Čim dođe do gubitka ravnoteže javljaju se razni poremećaji koji rezultiraju gubitkom zdravlja.

U SAD-a (a gdje drugdje!) su rađene brojne studije i istraživanja koji pokazuje da je duhovnost bitna za mentalno, emocionalno i tjelesno zdravlje.

Osobe koje su duhovne lakše se suočavaju sa životom, psihički su stabilne i u slučaju pojave tjelesne bolesti mogu brže i potpunije ozdraviti.

U takvih je osoba zbog zdravog načina života (zdrava hrana, izbjegavanje uzimanja alkohola i droga, dobra socijalna povezanost, samopomoć i uzajamna pomoć, suzdržavanje od hrane u određenim prilikama, odsutnosti promiskuiteta itd.) je i smanjen rizik od srčanih bolesti, povišenog krvnog tlaka i karcinoma raznih sijela. Ako se fizička bolest i javi ona može dati smisao, nadu i utjehu i na taj način lakše ostvariti ozdravljenje ili dati bolju kontrolu bolesti.

Opraštanje sebi i drugima, članovima obitelji i šire zajednice kao i suosjećanje prema sebi i drugima je aktivni princip koji može dovesti do ozdravljenja. Empatija je sposobnost da se osjete potrebe druge osobe koje joj se mogu i verbalizirati kao znak razumijevanja osjećaja i situacije u kojoj se osoba nalazi bez aktivnog miješanja u rješavanje istih. Nekad je dovoljno verbalizirati problem, glasno ga izreći i odjednom se može pokazati put prema njegovom rješenju.

Važno je naglasiti i ulogu predane molitve kao sredstva za smirenje, uravnoteženje i usmjeravanje prema rješavanju problema. Molitva znatno umanjuje razinu stresa i omogućuje organizmu da se regenerira.

Jasno je da čovjek nije samo zbroj organa i organskih sustava i da ne funkcionira poput robota, nego ima svoju osobnost kroz koju se ostvaruje. Zato je svaka osoba individuum za sebe, komplicirani spoj fizičkog i psihičkog i treba ga promatrati na taj način, cjelovito, holistički. Samo na taj način se može shvatiti osoba u kontekstu sredine u kojoj živi.

Nije jednostavno biti duhovan i živjeti svoju duhovnost jer to zahtijeva visoki stupanj discipline, usredotočenost i dosljednost u svemu bitnom kroz cijeli život. U današnjim uvjetima života, koji je brz, nemilosrdan, selektivan malo ih se odlučuje oteti dio vremena za molitvu i meditaciju te se one smatraju nečim nepotrebnim. Na taj način se otvaraju vrata stresu i svim njegovim negativnim efektima.

Samo tako duhovnost liječi i može djelovati pozitivno na pojedinca. Potrebno je više uključiti duhovnost uz ostale terapijske postupke, jer ako ona nije uključena, pacijenta liječimo samo simptomatski bez obzira kakvu vrstu terapije dobiva.

U zaključku smatram da se treba svakako nastojati da se razvija duhovnost kod svih nas jer ćemo na taj način razviti društvo koje će biti zdravije, stabilnije i sposobno za sve ono što nas čeka u budućnosti.

Ivanka Kotnik, dr.med.spec.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Predavanje za građane “Samopomoć i ublažavanje simptoma i komplikacija”, Đurđevac 1.6.2023.godina

 

U suradnji s Gradskom knjižnicom Đurđevac, a u sklopu projekta „Zdravo srce, zdrava budućnost“, u Gradskoj knjižnici Đurđevac održano je edukativno predavanje za građane pod nazivom „Samopomoć i ublažavanje simptoma i komplikacija“.

Zajedničko predavanje održali su Eugen Fucak, dr. med. spec. interne medicine, subspecijalista kardiologije, nutricionistica Iva Butković, dipl. ing., preh. teh. te kineziolog Ivan Đuroci, mag.cin.

Na predavanju smo mogli nešto više čuti o samopomoći kod srčanog infarkta, prehrambenim smjernicama za oboljele od kardiovaskularnih bolesti te o važnosti tjelesne aktivnosti.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

U sklopu EU projekta snimljena je TV emisija “Zdravo srce, zdrava budućnost” koja je emitirana na VTV-u 14. svibnja 2023. godine u 20:15 minuta.

Emisija govori o prevenciji kardiovaskularnih bolesti, promociji zdravog načina života. Gosti u emisiji bili su Dorotea Bardek, dr.med., Miran Huzjak dr.med te Eugen Fucak, dr.med. spec. interne medicine, subspecijalist kardiologije.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Najava predavanja za građane u sklopu EU projekta “Zdravo srce, zdrava budućnost”

U suradnji sa Gradskom knjižnicom Đurđevac održat će se predavanje za građane

„Samopomoć i ublažavanje simptoma i komplikacija“ u Đurđevcu, Trg sv. Jurja 1, u dvorani knjižnice dana 1.6.2023. godine u 18:00 sati,

zajedničko predavanje će održati Eugen Fucak, dr.med.spec. interne medicine i subspecijalista kardiologije,

nutricionistica Iva Butković, dipl. ing., preh. teh., te kineziolog Ivan Đuroci, mag.cin.

Veselimo se vašem dolasku.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Najava TV emisije “Zdravo srce, zdrava budućnost”

U sklopu EU projekta snimljena je TV emisija “Zdravo srce, zdrava budućnost” koja će biti emitirana na VTV-u 14. svibnja 2023. godine u 20:15 minuta.

Emisija govori o prevenciji kardiovaskularnih bolesti, promociji zdravog načina života. Gosti u emisiji bili su Dorotea Bardek, dr.med., Miran Huzjak dr.med te Eugen Fucak, dr.med. spec. interne medicine, subspecijalist kardiologije.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Stres definiramo kao skup fizičkih i psihičkih promjena koje nastaju u organizmu kada vanjski i unutarnji čimbenici (stresori) remete fiziološku ravnotežu organizma koja je nužna za normalno održavanje života. Stres nije ni okolnost ni osoba, stres je naša reakcija na okolnosti i odnose! Stres nastaje kao interakcija između uzročnika stresa, našega opažanja i interpretacije događaja, te sposobnosti da se nosimo sa stresom.

Simptome stresa možete primjetiti svakodnevno, kada se brinete za svoju obitelj i djecu, tijekom užurbanog dana na poslu, kada se nosite sa nekim izazovnim problemom, kad plaćate račune…stres je posvuda. I dok je malo stresa u redu i korisno, previše stresa koji je svakodnevno zastupljen može vas iscrpiti i razboljeti, kako fizički tako i psihički. Naša su tijela dizajnirana da podnose male doze stresa, ali nismo sposobni nositi se sa dugotrajnim kroničnim stresom bez da on ne ostavi posljedice na naše fizičko i psihičko zdravlje. Niti jedan dio našega tijela nije imun na stres!

Ljudi različito doživljavaju stres

Ono što kod jedne osobe uzrokuje stres, drugu možda ni ne zanima. Neki su ljudi sposobniji nositi se sa stresom od drugih. Kod osoba koje imaju smanjenu sposobnost „nošenja“ sa stresom dolazi do privremenog ili trajnog oštečenja tkiva i organa što nazivamo psihosomatskom bolešću. Tijekom stresa povečavaju se otkucaji srca, ubrzava se disanje, stežu se mišići i raste krvni tlak. Dugotrajni stres može uzrokovati poremećaj u funkcioniranju različitih orgasnkih sustava i uzrokovati bolest, primjerice kardiovaskularni sustav (povišeni krvni tlak, ubrzani rad srca, angina pektoris), pa endokrini sustav (šečerna bolest, bolesti štitnjače), respiratorni sustav (astma), gastrointestinalni sustav (gastritis, ulkus), neurološki sustav (vrtoglavica, migrena, tenzijska glavobolja), koštani sustavi (bolovi u kralježnici, reumatološke bolesti), kožni sustav (eurodermitis, akne), te psihički sustav (anksioznost, nesanica, teškoče u konentraciji, eksplozivnost…).

Razlikujemo dvije velike vrste stresa, akutni i kronični stres. Vjeruje se da akutni stres nema toliko ozbiljne posljedice na zdravlje, ali posljedice stresa na organizam ovise o samome uzroku stresa i intenzitetu reakcije organizma. Brojnim istraživanjima uočeno je da stres može biti okidač za razvoj određenih bolesti, ali ne i nužan uzrok, te da može dovesti do pogoršanja simptoma već postojeće bolesti.

Kako stres utječe na naš organizam?

Fizički siptomi stresa uključuju:

• nisku razinu energije,
• probleme sa želucem i probavom ( uključujući proljev, zatvor i mučninu) što može rezultirati gastritisom, GERB-om, ulceroznim kolitisom, sindromom iritabilnoga crijeva,
• bolove i napetost u mišićima,
• bolove u prsima i ubrzani rad srca, visoki krvi tlak, srčani i moždani udar,
• česte prehlade i infekcije,
• gubitak i/ili oslabljeni libido,
• nervozu i drhtavicu, zujanje u ušima, hladne i znojne ruke i stopala,
• suha usta i otežano gutanje,
• nesanica,
• osjećaj „knedle“ u grlu, škrgutanje zubima,
• problemi s kožom i kosom poput akni, psorijaze i ekcema, te trajni gubitak kose.

Kognitivni simptomi stresa uključuju:

• stalnu zabrinutost,
• brze misli,
• zaboravljanje stvari i neorganiziranost,
• nemogućnost zadržavanja pažnje,
• lošu prosudbu,
• pesimizam i negativnost što dovodi do depresije, anksioznosti i poremećaja osobnosti.

Bihevioralni simptomi stresa uključuju:

• promjene u apetitu – smanjenje ili povećanje apetita,
• odugovlačenje ili izbjegavanje odgovornosti,
• povećanu konzumaciju alkohola, droge i/ili cigareta,
• nervozna ponašanja poput grickanja noktiju, vrpoljenja i koračanja.

Način suočavanja sa stresom kod svakoga je različit. Bilo bi dobro kada bi se osoba u tom trenutku mogla usredotočiti na problem i situaciju, a ne samo na emocije. Međutim, emocionalni stres je snažan i pokreće brojne reakcije u tjelesnome i psihičkom funkcioniranju. Stoga je iznimno važno da svaka ososba nađe svoje unutarnje mehanizme borbe sa stresom. Jednostavno, ne možemo naći mir izbjegavajući život, a život donosi svakodnevni stres. Bilo pozitivni ili negativni. Život je mješavina pozitivnih i negativnih iskustava koje bismo trebali prihvatiti. Stres je neizbježan, a zdravlje organizma postiže se samo ukoliko postoji ravnoteža tjelesnog i psihološkog.

Pa kako se onda nositi sa stresom?

Važno je da se u svoje slobodno vrijeme znate „isključiti“ i pronađete način za opuštanje koji je kod svakoga čovjeka individualan. Ako ikako možete, započnite dan sa pozitivnim stavom, realnim planom i zdravim doručkom! Ako je glavni krivac za stres vaš rad, potrudite se pronači način kako promjeniti radne obaveze, postaviti realne vlastite mogućnosti i ciljeve.

Pokušajte boraviti više u prirodi, na svježem zraku. Okrenite lice suncu, zatvorite oči, neka vas toplina sunca grije nekoliko minuta. Bavite se fizičkom aktivnošću, zaokupite svoje misli s nečim što vas veseli! Prakticirajte optimizam, humor i smjeh. Smijte se glasno kada god možete, zabavite se. Nasmiješite se ljudima oko sebe. Ne samo da ćete sebi popraviti dan, već i ljudima oko sebe. Smijeh liječi toliko toga!

Družite se s prijateljima, obitelji i ljudima koji vas vesele i umiruju! Držite za ruku nekoga koga volite! Da se lakše odupremo stresu jako je važna okolina i socijalna podrška koju osoba prima od najbližih. Ponekada je dovoljan iskren i otvoren razgovor s osobom od povjerenja za ublažavanje učinaka stresa, a ponekada je potrebno potražiti psihoterapijsku i psihofarmakološku pomoć.

Vodite brigu o sebi! Dobar odmor i san te kvalitetna prehrana dobri su koraci prema razvoju veće otpornosti na stres. Pokušajte prepreke (stres) zamisliti kao privremene i rješive. Budite realni! Fokusirajte se na ono što vam je bitno i recite NE ljudima ili okolnostima koje vam oduzimaju vrijeme i pozitivnu energiju. Manje očekujete od sebe! Ukoliko ste u prilici, pomažite drugima jer time pomažete i sebi i umanjujete stres.

Više spavajte! San je izuzetno važan ako želite da se osobodite nervoze i stresa. Bitka sa stresom je vrlo često na vrhuncu kada treba da se odmorimo. Misli se roje u glavi, naviru sve obaveze koje jeste, niste ili tek treba da završite. Čini se da je u pitanju začarani krug. Neka vaš odmor krene koji sat prije spavanja. Ne naprežite mozak pred spavanje, već se opustite uz omiljenu seriju, film ili knjigu. Odložite mobilni telefon na nekoliko sati. Usmjerite svoje misli na nešto drugo, odmorite oči, prošetajte, drijemajte, isprobajte neki novi recept, ispecite kolač kojega do sada nikada niste, budite kreativni!

Ustanite prije svih i uživajte u šalici kave ili čaja sami sa sobom i prisjetite se svega što vam je dobro u životu. Zapjevajte omiljenu pjesmu, ogulite naranđu i upijte njezinu mirisnu aromu!

I ne zaboravite, kućni ljubimci također umanjuju stres, nabavite jednog! Ako želite dan bez stresa komunicirajte samo sa životinjama i biljkama! Neka vaše slobodno vrijeme bude prožeto događajima i ljudima koji Vas vesele jer zdravlje uma je preduvijet zdravoga organizma.

Dr. Ivana Karlovčan Haramustek, dr.med.spec.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Od strane Svjetske zdravstvene organizacije imamo i jasne preporuke koliko bi se to pojedine dobne skupine trebale baviti tjelesnom aktivnosti:

Djeca do 5 godina starosti:

Djeca te dobi trebala bi biti poticana da svakodnevno budu tjelesno aktivna najmanje 180 minuta. Posebno je bitno puzanje, hodanje, vučenje, penjanje, bacanje, hvatanje i dizanje.

Djeca i mladi od 5 do 17 godina:

Djeca i mladi trebali bi imati tjelesnu aktivnost umjerenog do visokog intenziteta svaki dan minimalno 60 minuta. Bilo bi poželjno barem tri dana u tjednu provoditi aerobne aktivnost visokog intenziteta te obavljati vježbe istezanja i jačanja.

Skupina od 18 do 65 godina

Ova skupina trebala bi tijekom tjedna imati najmanje 150 do 300 minuta aerobnih aktivnosti umjerenog intenziteta (npr. brzo hodanje, plivanje, joga, plesanje, vožnja na koturaljkama ili na biciklu, planinarenje) ili 75 do 150 minuta aerobnih aktivnosti visokog intenziteta (npr. trčanje, sportske igre, sportsko penjanje, penjanje stubama, preskakanje vijače). Aktivnosti umjerenog i visokog intenziteta mogu se kombinirati. Vježbe snage za velike mišićne skupine bilo bi dobro provoditi barem dva puta tjedno u kombinaciji s vježbama istezanja i elastičnosti.

65 + godina

Kod starijih osoba bilo bi preporučljivo provoditi 150 minuta tjedno u umjerenoj tjelesnoj aktivnosti, naravno usklađeno sa zdravstvenim stanjem i mogućnostima samog pojedinca. Također, dobro je provoditi vježbe za poboljšavanje koordinacije i ravnoteže kako bi se smanjio rizik od padova i lomova. Važno je naglasiti da nijedna bolest nije apsolutna kontraindikacija za neki vid prilagođene tjelesne aktivnosti. U bližoj prošlosti su u vezi s tim postojale određene zablude, pa se tako recimo početkom 20. stoljeća svaki oblik tjelesne aktivnosti branio srčanim bolesnicima, posebno nakon srčanog udara, dok je pedesetih godina dokazan velik doprinos kontrolirane aktivnosti u prevenciji i rehabilitaciji srčanih bolesti.

Nije zgoreg pojasniti pojmove umjerenog i visokog intenziteta vježbi. Dakle, kod umjerenih tjelesnih aktivnosti trebalo bi doći do ubrzanog disanja i rada srca, laganog znojenja, govor je moguć, ali pjevušenje nije moguće. Kod tjelesnih aktivnosti visokog intenziteta nije moguće govoriti bez pauza da bi se došlo do zraka.

Korisna je spoznaja da se lakši rad u vrtu kao što je zalijevanje, čupkanje korova, sadnja i slično također smatra umjerenom tjelesnom aktivnosti, dok se teži radovi u vrtu kao što je recimo okopavanje smatraju intenzivnom tjelesnom aktivnosti.

Doista nije teško naći neku tjelesnu aktivnost za sebe od svih gore navedenih, a istaknula bih brzo hodanje kao doista najjeftiniju i najdostupniju varijantu. Zaista su potrebne samo udobne tenisice i malo dobre volje, dok su zdravstveni benefiti višestruki.

Sanja Horvat, dr.med.spec. obiteljske medicine

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

SIMPTOMI

Arterijska hipertenzija najčešće je asimptomatska te se stoga često naziva i „tihim ubojicom“. Simptomi povišenog krvnog tlaka najčešće se javljaju kod dugotrajno povišenih vrijednosti krvnog tlaka koje nisu prepoznate i liječene. Simptomi povišenog krvnog tlaka koji se mogu pojaviti su: glavobolja, mutan vid, krvarenje iz nosa, umor, vrtoglavica, osjećaj lupanja srca, šumovi u ušima, pojačano znojenje, nemir. Ukoliko se povišen krvni tlak ne liječi, mogu se razviti oštećenja na brojnim organima te posljedično dovesti do razvoja infarkta miokarda, ishemijske bolesti srca, zatajivanja srca, kroničnog bubrežnog zatajenja, moždanog udara, gubitka vida, periferne arterijske bolesti te drugih.

 

DIJAGNOZA I KLASIFIKACIJA

 

Dijagnoza arterijske hipertenzije postavlja se uzastopnim pravilnim mjerenjem povišenog krvnog tlaka tlakomjerom u ordinaciji. Kako bi vrijednost izmjerenog krvnog tlaka u ordinaciji bila pravilna pacijent mora mirovati barem 5 minuta prije mjerenja, manšeta tlakomjera koja se stavlja na nadlakticu mora biti odgovarajuće širine i dužine te se vrijednost tlaka mora izmjeriti i usporediti na obje ruke. Vrijednosti izmjerenog krvnog tlaka mogu se podijeliti na optimalan krvni tlak, normalan krvni tlak te visoko normalan. Prema razini povišenja krvnog tlaka razlikuju se 3 stupnja hipertenzije te izolirana sistolička hipertenzija. Klasifikacija vrijednosti krvnog tlaka prikazana je u tablici 1.

U dijagnozi arterijske hipertenzije važna je i uporaba KMAT-a odnosno Kontinuiranog mjerenja arterijskog tlaka koji omogućuje uvid u 24 satno kretanje krvnog tlaka. U postavljanju dijagnoze također je potrebno pacijenta ispitati o njegovim životnim navikama, kardiovaskularnim bolestima u obitelji, izmjeriti njegovu težinu, visinu, opseg struka te napraviti EKG. Pacijenta je potrebno uputiti na vađenje krvi (KKS, lipidogram, urea, kreatinin, GUK, jetreni enzimi) te analizu urina. U slučaju kardiovaskularnih tegoba ili sumnje na sekundarnu hipertenziju potrebno je napraviti dodatnu obradu poput ultrazvuka srca, ultrazvuka abdomena te ergometrije.

 

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Kako prestati pušiti? Za sve pušače ili one koji ga imaju u svojoj okolini

Razmislite o dobrobitima prestanka i nestanka Vaše ovisnosti. Osim onih očitih kao što je poboljšanje općeg zdravlja i financijska dobit, razmislite i šire: pušenjem činite drage ljude u svojoj okolini, uključujući svoju djecu, pasivnim pušačima, što može, u blažem obliku, imati jednako štetne učinke na njihovo zdravlje kao da su aktivni pušači

Koliko ste se puta zapitali – kako prestati pušiti? Većina onih koji su to uspjeli reći će Vam da je sve u glavi odnosno – kada jednom odlučite da više nećete pušiti, to će se stvarno i ostvariti. Jednostavna je to priča za one hrabre i odlučne. Međutim, jedan dio njih već je možda ponovno počeo ili barem ima dobru šansu da ponovno počne pušiti pa Vas to izrazito obeshrabruje.

Cigaretni dim, kao što smo već svi imali prilike čitati u medijima, sadrži veliki broj štetnih tvari koje, osim što uzrokuju ovisnost, oštećuju Vaš krvožilni, respiratorni i neurološki sustav te posljedično tome uzrokuje bolesti srca i krvnih žila, kroničnu opstruktivnu bolest pluća i karcinom pluća te uzrokuje psihijatrijsku bolest ovisnosti.

Naravno da je, kao što je rečeno na početku članka, najvažnije da o prestanku pušenja čvrsto odlučite sami, ali svakako je važno da s tim ciljem upoznate i na isti upozorite svoju okolinu kako bi Vam oni mogli pružiti podršku kod ove za mnoge teške odluke.

Motivirajte sami sebe. Razmislite o dobrobitima prestanka i nestanka Vaše ovisnosti. Osim onih očitih kao što je poboljšanje općeg zdravlja i financijska dobit, razmislite i šire: pušenjem činite drage ljude u svojoj okolini, uključujući svoju djecu, pasivnim pušačima, što može, u blažem obliku, imati jednako štetne učinke na njihovo zdravlje kao da su aktivni pušači!

Dobrobiti prestanka pušenja. Dobrobiti prestanka pušenja započinju već nekoliko minuta nakon prestanka. Nakon 20 minuta od prestanka pušenja Vaše srce kreće na odmor, smanjuje se broj otkucaja odnosno vraća se u normalu. Nakon 8 sati od prestanka pušenja Vaše tijelo povećava razinu kisika u krvi rješavajući se ugljikovog monoksida. Nakon 48 sati u Vašem tijelu više nema ugljikovog monoksida, a Vaša se pluća počinju rješavati takozvanog „šlajma“. Vaši se osjeti okusa i mirisa normaliziraju. Nakon 72 sata Vaši dišni putevi prema plućima opuštaju se i disanje postaje lakše. Počinjete osjećati da imate više energije. Za 2 tjedna Vaša se cirkulacija počinje vraćati u normalu. Za 3 mjeseca prestaju problemi s kašljem, hroptanje u plućima.

Pripremite se. Kako bi Vaša odluka o prestanku pušenja bila što uspješnija važno je za nju se dobro pripremiti. Ako ste strastveni pušač svakako računajte na neke od nuspojava koje će Vam organizam pripremiti kad mu uskratite nikotin na koji ste ga navikli. Možete se suočiti sa psihičkom napetošću i nervozom, osjećajem anksioznosti, nesanicom, poremećajem koncentracije, povećanim apetitom, glavoboljama, drhtavicom, pojačanim kašljem, općom slabošću, zatvorom ili bolovima u trbuhu, sniženim otkucajima srca pa čak i blažim oblicima depresije. Na isto se možete pripremiti u razgovoru sa svojim liječnikom obiteljske medicine kao i svojim ukućanima koji će Vam rado pomoći u simptomatskom liječenju ovih nuspojava koje su, što je ponovno važno naglasiti, privremene. Istražite i svoje mogućnosti nadomjesne terapije kako biste ublažili simptome ustezanja (žvakaće gume, nikotinski flasteri…) S druge strane, imajte na umu da, kad napokon prestanete pušiti, Vaše će Vam tijelo zahvaliti upravo suprotnim – boljim raspoloženjem, smanjenjem anksioznosti i depresivnih epizoda, općenito poboljšanim raspoloženjem te sveukupnim boljim općim zdravljem i dužim životnim vijekom – sve to prestankom ovisnosti organizma o supstancama cigaretnog dima.

Prehrana. Budući da pušenje smanjuje apetit, prilikom prestanka pušenja pripremite se na povećanje Vaše tjelesne težine. Pušenje oštećuje i Vaše osjete mirisa i okusa pa će Vam hrana s prestankom pušenja postati mirisnija i ukusnija! Tu je svakako i faktor koji možemo nazvati emocionalnim jedenjem, a uzrokovano je željom za hranom u sklopu anksioznosti koja Vas može pratiti, kao što je gore navedeno. Svakako uzmite u obzir da nekoliko kilograma koje ćete dobiti u razdoblju borbe s prestankom pušenja neće opteretiti Vaše srcu kao samo pušenje!

Povećanje tjelesne težine svakako možete smanjiti na minimum ili potpuno spriječiti tako da poduzmete nekoliko koraka pripreme. Kad umjesto cigarete poželite hranu pokušajte da to bude zdrava i raznovrsna prehrana – izbjegavajte slatkiše, sokove i fast food. Svakako izbjegavajte jedenje ispred televizije, računala ili u velikim društvima jer tako gubite kontrolu nad količinom hrane koju unosite u organizam – kad jedete, jedite koncentrirano pazeći na količinu hrane koju unosite. Pijte puno vode – osigurajte da unosite barem 2 litre tekućine dnevno i preferirajte obično vodu. Na taj ćete način u mnogo slučajeva smanjiti osjećaj gladi, a isto tako pomoći svom tijelu da ispere sve štetne tvari koje sada više ne unosite u organizam. Ako ipak Vaša želja za grickanjem ne prestaje, umjesto cigaretom, zauzmite svoje ruke grickanjem povrća (mrkva, celer), orašastih plodova i slično.

Analizirajte trenutke kada posežete za cigaretom. Razmislite postoji li obrazac – zaželite li se cigareta u određeno doba dana, prilikom određene aktivnosti ili u prisustvu neke osobe – te isti pokušajte izbjeći odnosno okupirati se nečim drugim kako ne biste posegnuli za sredstvom ovisnosti.

Distrakcija. U tom trenutku pokušajte se omesti u toj misli tako da započnete neku drugu aktivnosti – upalite TV, zaplešite, zadajte si izvođenje određenih vježbi, vozite bicikl, priredite si kupku ili stanite pod hladan/vrući tuš, nazovite osobu za koju znate da će Vas podržati, operite suđe ili bilo što, što Vam padne na pamet. Moglo bi Vam pomoći da samo promijenite okolinu – ako ste u kući, otiđite prošetati, sjednite u kafić ili restoran gdje je pušenje zabranjeno ili se posjetite osobu koja će Vas čvrsto podržati u Vašoj odluci. Ako primijetite da najviše pušite uz kavu, za početak smanjite broj šalica kave u danu, a zatim je i potpuno ukinute i zamijenite npr. čajem. Možete unaprijed sami ili sa svojom okolinom odlučiti što ćete kad dobijete želju zapaliti cigaretu. Dobra je vijest da će vrijeme nagona da zapalite cigaretu trajati sve kraće i proći za otprilike 10-15 minuta tako da Vaša aktivnost ne mora trajati satima.

Ako se smatrate karakterom, možete, kad poželite posegnuti za cigaretom, jednostavno pričekati još 10-ak minuta i to vrijeme iskoristiti kako biste se sami sa sobom dogovorili da ste jači od te želje. Možete i jednostavno odlučiti pušenje zamijeniti određenom tjelesnom aktivnosti i raditi ju jednako redovito kao što ste pušili.

Konstantno se podsjećajte zašto ste prestali – vidi ranije razloga za odluku o prestanku pušenja.

Nagradite se. Ako i samo jednom uspijete pobijediti želju za cigaretom, zabilježite metodu koja je upalila i nagradite se – prikupljajte novac, počastite se nečim što već duže želite, pustite svoju omiljenu glazbu, pripremite svoje omiljeno jelo, poštedite se kućanskih poslova za taj dan i slično.

Za obeshrabrene. Ako pak smatrate da niste u skupini koja se može u jednom danu odreći cigareta pokušajte smanjiti broj cigareta u danu tako što ćete analizirati trenutak u kojem posežete za cigaretama kao što je gore navedeno i postupno smanjivati taj događaj ili izabrati po jedan svaki tjedan i postupno ga rijediti ili potpuno ukidati.

Ako zapalite, borba nije završila. Imajte na umu da, kao što smo napomenuli u uvodu, prestanak pušenja može se odvijati u više faza i moguće je da ćete popustiti i zapaliti cigaretu nakon kraćeg ili dužeg perioda nepušenja, no ne dajte da Vas to obeshrabri. Vratite se na početak i započnite iznova, razmislite koji Vas je faktor natjerao da zapalite cigaretu i što se još mogli učiniti kako do istog ne bi došlo. Odlučite kako ćete dalje. Zadajte si količinu cigareta koju ćete si sada dozvoliti ili, ako ste među hrabrijima, odmah uništite ostatak.

Ako i dalje niste odlučili prestati pušiti – potaknite i podržite onoga koji to želi tako da ne pušite u njegovoj blizini! Tako ćete se možda i Vi jednog dana odlučiti otarasiti ove štetne i opasne navike.

e-podravina(2022).[online] “Kako prestati pušiti? Za sve pušače ili one koji ga imaju u svojoj okolini”. Dostupno na: Kako prestati pušiti? Za sve pušače ili one koji ga imaju u svojoj okolini – ePodravina.hr (epodravina.hr)[30.12.2022.]

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Kako se hraniti zdravo i uravnoteženo: Ovo nije još jedan članak o savršenoj dijeti, cilj je navesti vas na razmišljanje

„Sve što putem hrane unosimo u organizam gradi nas i mijenja, a o tome što smo unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život.“ Hippocratus

 

Cilj ovog članka nije predočiti Vam savršenu dijetu, čudotvorne i egzotične namirnice, fenomenalne procedure i vježbe, neponovljive „detoxe“… Ne, cilj je navesti Vas na razmišljanje, a možda nekog od Vas i na odluku da se vrati Hipokratovim postulatima jer je već tada ljudima bilo jasno da se hranom može liječiti, ali i ubiti. Cilj je pokazati da si za svoje zdravlje sami možemo puno učiniti, samo našim ponašanjem, našom umjerenošću. Zašto? Svi smo mi svakodnevno svjedoci dobrobiti, ali i opasnosti modernog života, sveobuhvatnog interneta, dostupnosti kojekakvih informacija. Idealni savjeti idealnih većinom samoprozvanih stručnjaka i influencera napadaju nas sa svih strana – mediji, specijalizirani časopisi, svjetski poznati stručnjaci iskaču odasvud, pa eto sjetih se i izbora pred desetak godina, i iz paštete (PA ŠTETA DA PROPADNE – šaljivi naziv popularnog prehrambenog proizvoda no treba samo pogledati deklaraciju, sastav i kalorijske vrijednosti da bi si neke stvari pojasnili). Na žalost, više većinom nema recenzija niti filtriranja dostupnih informacija, sve je u svrhu profita. Takav je postao i naš svakodnevni život – užurban, nedostatnog vremena za sebe i obitelj, sa sve većom potrebom za profitom, impresioniranjem sebe i okoline. Došlo je do te mjere da više ne razmišljamo o posljedicama – da se jednostavno pogledamo u ogledalo i stanemo na vagu, ako doživimo da toga postanemo svjesni. Procjenjuje se da godišnje u svijetu umire između 7 i 10 milijuna ljudi od posljedica visokog krvnog tlaka, još milijun od karcinoma pluća i tako redom… Pa nismo valjda to sve naslijedili tj. da to imamo u obiteljskoj crti?? U stvarnosti bilo bi dobro priznati i uvidjeti da smo si sami nešto krivi, da se uglavnom ne debljamo po rodu, da familijarno imamo visoki tlak, da imamo dijabetes jer su ga eto imali i naši možda i prerano preminuli bratići i sestrične. Ne, nemojmo si tražiti izgovore i opravdanja, priznajmo si da i mi imamo nešto odgovornosti, da nemamo samo prava, da imamo i obaveze. Ako ne zbog nas, onda zbog naše djece i unuka. Nakon ovog crnog uvoda u kojem sam pokušao pokazati utjecaj prehrane i načina života na razvoj pojedinih bolesti i stanja pokušat ću ne dati Vam savjet, nego potaknuti na razmišljanje kako si možemo pomoći. Još su u antičko doba ljudi shvatili da si zdravom prehranom možemo povećati izglede da zdravije i bolje živimo. Naravno, neće nas samo hrana izliječiti niti ćemo izbjeći sve bolesti, ali dati će nam malo bolje izglede za budućnost. Ovaj članak je premali da samo taksativno nabrojim poznate dijete, čudotvorne koktele i jedinstvenu vježbu koji će Vam pomoći da zauvijek ostanete mladi i zdravi. Naravno, to nije moguće. Ali poznato je da hrana može biti lijek, a lijek je svaka tvar koja primijenjena u ODGOVARAJUĆOJ DOZI (KOLIČINI) i na adekvatan način pomaže našem organizmu. I tu leži ključ – u odgovarajućoj količini i spremljeno na odgovarajući način jer većinom hranu uzimamo prekomjerno i na neodgovarajući način i vrijeme. Matematički gledano u prehrani se sve preračunava u kJ ili kcal (kilodžul ili kilokalorija), osnovnu jedinicu energije čovjeka. Ako k tome još dodamo osnovne prehrambene tvari (ugljikohidrate, masti, bjelančevine, vitamine, minerale) imamo kompletnu jednadžbu. Kada tu jednadžbu uravnotežimo imamo i sklad u organizmu jer najvažniji je omjer ponude i potražnje tj. koliko nam energije treba, a koliko unosimo? Ako unosimo previše dolazi do skladištenja i to tamo gdje nam najmanje odgovara (mislim na vanjski izgled, ali i na taloženje neželjenih i opasnih tvari u krvnim žilama, pojedinim organima i slično). Poanta nije da trebamo gladovati jer i to nije zdravo, a upravo puno poznatih dijeta se bazira na ovom principu, nego da pokušamo naći zlatnu sredinu. U našem jelovniku ima mjesta za sve, ali treba biti realan i racionalan. Za početak jedemo samo kada smo gladni i onda jedemo primjerenu količinu. Idealno bi bilo sve uklopiti u tri glava obroka i dva međuobroka, no ponekad nam to zbog obaveza nije izvedivo. Nemojmo zaboraviti da treba popiti dovoljno vode, barem 2 litre dnevno, a izbjegavati napitke s aditivima i rafiniranim šećerima. Što se količine tiče imajmo na umu da fizičkom radniku u šumi treba puno više energije (kalorija) nego osobi koja radi u klimatiziranom uredu. Svima nam je poznata piramida prehrane (sastavljena 1992. godine od strane američkog udruženja za prehranu) i toga se treba pridržavati. Za svaku namirnicu je poznato kolika je energetska vrijednost i uz malo matematike možemo si izračunati količinu koja nam je potrebna. Treba uklopiti sve vrste namirnica – žitarice, voće i povrće, mlijeko i mliječni proizvodi, meso, riba, jaja, mahunarke i na kraju slatko (redom od najveće do najmanje količine). Ako se i odlučimo na specifične dijete (ponekad to i moramo, primjerice kod gihta ili hiperkolesterolemije) treba paziti da ne nedostaje određenih namirnica jer može dovesti do neželjenih posljedica, pa čak i do kontraefekta. Još jedna bitna stvar je takozvani rebound fenomen tj. stanje kada nakon završenog perioda dijete dolazi do naglog povećanja tjelesne težine, a ponekad i do težih patoloških stanja (avitaminoze i slično). Kako to izbjeći? Zdravom i uravnoteženom prehranom usklađenom s potrebama našeg organizma te uz redovitu fizičku aktivnost sukladno našoj dobi i mogućnostima i nakon završenog perioda dijete. Za sva dodatna pitanja potražite odgovore kod stvarno stručne osobe (Vašeg liječnika, nutricionista, kineziologa ili osobnog trenera) jer oni i ako ponekad ne znaju odgovor na Vaše pitanje sigurno znaju gdje mogu naći sigurne i pouzdane informacije, a ne da nam raste broj žrtava današnjeg načina života i dostupnosti informacija. Kako sam počeo s Hipokratom red je da s njegovom mišlju i završim: Neka Vaša hrana bude Vaš lijek, a Vaš lijek neka bude Vaša hrana.

S poštovanjem, Ivica Jendrašic

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Kad se pojavi bolest – ili kad skoči tlak
Cijelo tijelo je jedan povezan sustav. Bolesno srce i bolesne krvne žile stoga nužno dovode do bolesti drugih organa, pa tako i cijelog tijela. Razni su uzroci oštećenja srca i krvnih žila. Među najvažnijima je povišeni krvni tlak (hipertenzija), povišeni šećer u krvi (dijabetes), pušenje, povišene masnoće u krvi (hiperlipidemija), nedovoljna tjelesna aktivnost, pretjerana konzumacija alkohola, korištenje određenih lijekova, loš san… Arterijski krvni tlak je važan parametar kojim opća populacija može pratiti zdravlje svog srca i krvnih žila. O uzroku povišenog tlaka teško je govoriti jer se uglavnom radi o tzv. esencijalnoj hipertenziji, odnosno nepoznatog uzroka, ali kao i većina bolesti, može se povezati sa genetikom i životnim stilom. Tlak se mjeri tlakomjerom, uređajem koje bi svako kućanstvo trebalo imati. Na tržištu tlakomjera ima raznih vrsta i cijena. Preporuka je uzeti tlakomjer čija je manšeta (onaj dio što ide na ruku) na nadlaktici jer se smatra da se time osigurava preciznije mjerenje. Za opću populaciju je dovoljno znati da bi idealan tlak trebao iznositi do 120/80. Ukoliko osoba nekoliko puta u različito doba dana mjeri povišene vrijednosti za barem 10 do 20 jedinica iznad tih 120/80 (npr. 145/90), potrebno je potražiti liječničku pomoć. Liječnik će pritom pored mjerenja tlaka u ambulanti najčešće predložiti promjenu navika (npr. manje soliti hranu), vođenje dnevnika tlaka i po potrebi uvesti lijek za tlak koji će pacijent možda trošiti svaki dan doživotno, Sigurno zvuči strašno nekome tko je za sebe mislio da je do tog trenutka zdrav, a sad ima lijekove koje će koristiti do kraja života. Međutim, dobro reguliran tlak ima izrazito pozitivan učinak na opće zdravlje i duljinu života. Loše reguliran, odnosno povišen tlak, će polako, ali sigurno, uništiti srce i krvne žile.

Slatki kao šećer
Još jedan medicinski problem koji muči cijeli svijet, pa tako i Hrvate, je “šećer”, odnosno šećerna bolest tip 2. Riječ je bolesti kojoj je kao i hipertenziji teško pronaći direktni uzrok, no u velikoj mjeri je povezano s debljinom, koja je također pandemijski zahvatila svijet. Kako dolazi do povišenog šećera i što on radi u organizmu: tijelo kao stroj, ako radi kako treba, održava vrijednosti šećera u organizmu u optimalnim vrijednostima, odnosno da ga ima dovoljno, a ne previše u krvi, jer onda stvara probleme. Debljina, loša prehrana, neuredan način života i genetika će trajno povećati vrijednosti glukoze u krvi što zbog čega će krvne žile propadati kao trule cijevi i naposljetku razviti u smrtonosne kardiovaskularne bolesti, poput moždane kapi. Ako strada žila koja ide prema bubregu, propast će bubreg; ako se uništi u očima, čovjek će oslijepiti, ako se zaštopa u srcu, čovjek će imati infarkt miokarda. Problem šećerne bolesti je što ona prolazi neprimjetno ispod radara bolesnika i liječnika; ona ne boli, simptomi nisu jasni i često se otkriva slučajno. Isto kao i tlak, šećer se može liječiti pri liječniku obiteljske medicine. Važno je bolesniku koji pati od šećerne bolesti redovito vaditi krv (na primjer, tri do četiri puta godišnje) i laboratorijski pratiti razvoj šećerne bolesti. Naravno, potrebno je redovito koristiti propisane lijekove i potražiti liječnika za bilo kakve promjene u zdravstvenom stanju, na primjer, ako se pojavi ranica na nozi, potrebno je što prije pokušati izliječiti. Šećer loše utječe na vid, stoga bi dijabetičar trebao ići češće oftalmologu, uglavnom se preporuča jednom godišnje. Šećerna bolest nije striktno kardiovaskularna bolest, ali toliko je sveobuhvatna i toliko loše utječe na zdravlje srca i krvnih žila da ju je bilo nužno obraditi.

 

Nisu problem samo šećer i tlak – ima tu i još kandidata
Pored šećera i tlaka, tu su i “masnoće”. Masnoća ima nekoliko vrsta i nije problem samo kolesterol, koji je ljudima poznat kao “dobar” i “loš”. Ukratko, masnoća ne bi trebalo biti previše i nije isto ima li netko još neke druge bolesti sa strane, poput dijabetesa; ali liječnik će na kraju donijeti odluku o liječenju. Glavni način kako masnoća stvara probleme je što se lijepi za unutrašnju stjenku krvnih žila, čepi ih i onda nastaju problemi. Na masnoće se može utjecati prehranom, preporuka je tzv. mediteranska prehrana (koga zanima ima izvrsnih kuharica u knjižarama) i tabletama. Pušenje je glavni krivac za sve – ali s pravom. Uzrokuje karcinom gdje god stigne (cijeli dišni sustav, cijeli urinarni sustav, želudac, gušterača, vrat maternice…), šteti krvnim žilama i ubrzava njihovo propadanje. Pušač uvijek izgleda starije nego što zapravo je i lošijeg je tena na licu od nepušača – možete si pretpostaviti onda kakve su mu iznutra krvne žile. Nedovoljno kretanje potpomaže svemu što bi pridonijelo razvoju bolesti srca i krvnih žila, od povišenog tlaka do debljine. Rješenje postoji; trebalo bi se umjereno kretati što više. Također, smatra se da je dovoljno dva i po sata tjedno ozbiljnije tjelesne aktivnosti za zdravlje, gdje se čovjek malo uspuše i oznoji. Ne treba trčati svaki dan maratone, onaj tko umjereno radi u svojim goricama itekako zadovolji normu fizičkog kretanja. Kad smo kod gorica, alkohol može biti ozbiljna prijetnja kardiovaskularnom zdravlju. Trenutni je znanstveni zaključak da čaša do dvije vina dnevno ne bi smjele narušavati zdravlje. Toliko o nekim glavnim problemima na koje čovjek može utjecati; još par riječi o kojima ne može. Postoje genski uzroci zašto se nečije tijelo kao stroj brže kvari od susjedovog. Na njih trenutno ne možemo utjecati. U najboljem slučaju možemo utjecati na faktore rizika i raditi preventivne pretrage dok se bolest još nije razvila. Genske se tehnologije ubrzano razvijaju i možda ćemo uskoro moći nekome odgoditi preuranjeni infarkt. Živi bili, pa vidjeli!

Kako postići zdrav duh i tijelo
Napretkom medicine razvili su se razni načini na koji se mogu liječiti kardiovaskularne bolesti. O njma je bilo riječi kad smo govorili o faktorima rizika, ovdje će se ukratko ponoviti i iznijeti poruku za kraj. Velik dio poremećaja (primjerice povišeni krvni tlak) povezanih s bolestima srca i krvnih žila zbrinjava se promjenama životnih navika i lijekovima, uglavnom pri liječniku obiteljske medicine. Teži oblici bolesti srca i krvnih žila (poput srčanog udara) najčešće se liječe u specijaliziranim ustanovama i kliničkim centrima. Naglasak je na zdravom načinu života i uklanjanju faktora rizika (npr. smanjenje tjelesne težine), čime se usporava i sprječava razvoj bolesti. Smatra se da je promjenom životnih navika moguće spriječiti devet od deset bolesti srca i krvnih žila. Navike je jako teško mijenjati, no koliko posiješ, toliko ćeš i žeti; ako se potrudiš promijeniti loše navike, višestruko će ti se isplatiti. Ako je nekome liječnik propisao tablete, važno je koristiti ih redovito i držati faktore rizika u zadanim okvirima (recimo, držati tlak pod kontrolom), što će spriječiti razvoj bolesti i produžiti život. Ljudi znaju reći, što mi to vrijedi, živjeti dugo, od nečeg se mora i umrijeti. Ali nije sve tako, svi imaju nekih želja i motivacija za život, neovisno o dobi. Nekome je cilj vidjeti unuku na vjenčanju, nekome doživjeti ponovo dječačke snove da čovjek opet napusti planet. Ali ne moraju biti ni velike stvari, nekome je drago dočekati iduće proljeće i vidjeti kako cvjetaju jabuke te proživjeti do jeseni da dozore… i onda opet ispočetka. Čuvajte svoje srce i svoje zdravlje.

Vaš Miran Huzjak, dr.med.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Zdrave navike, zdravi život

Promjenama životnoga stila moglo bi se prevenirati čak ¾ ukupnoga kardiovaskularnog mortaliteta u svijetu.

Objavio Promo // PR članak – 12. kolovoza 2022. 16:30h 0

 

Irena Celiščak-Koštarić // Foto: Ivan Balija

Razvoj tehnologije, sve veća svakodnevna razina stresa, sedentaran način života, nedovoljna tjelesna aktivnost i potpuno pogrešne i nezdrave prehrambene navike znatno ugrožavaju zdravstveno stanje cijele populacije.

Svjesni smo činjenice, a i podaci nam to pokazuju, kako sve više ljudi obolijeva od kardiovaskularnih bolesti, u brojnim slučajevima i sa smrtnim ishodom. Sve više aktivnosti se stoga u zadnje vrijeme provodi baš u području prevencije kardiovaskularnih bolesti. No prije svega nužno je osvijestiti da je svaki pojedinac dužan voditi brigu o svom zdravlju.

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta kako u svijetu, tako i kod nas te ih to čini jednim od najvažnijih javnozdravstvenih problema današnjice. Posljednjih nekoliko godina se ipak bilježi trend smanjenja udjela KVB u ukupnoj smrtnosti našeg stanovništva što je jasan pokazatelj mogućnosti prevencije kardiovaskularnih bolesti. Promjenama životnoga stila moglo bi se prevenirati čak ¾ ukupnoga kardiovaskularnog mortaliteta u svijetu.

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti srca i krvnih žila, u većini uzrokovanih aterosklerozom odnosno promjene, oštećenja i naslage na stjenki arterija. Sve bolesti srca, vaskularne bolesti mozga i bolesti krvnih žila mozga spadaju u kardiovaskularne bolesti. Najčešće kardiovaskularne bolesti uključuju koronarnu srčanu bolest (npr. srčani udar) i cerebrovaskularnu bolest (npr. moždani udar).

Epidemiološka istraživanja su već prije više desetljeća pokazala da postoje brojni tzv. čimbenici rizika za nastanak ateroskleroze i kliničkih manifestacija, odnosno bolesti srca i krvnih žila. To su specifične značajke osoba i njihovih životnih navika povezane s nastankom ateroskleroze i pogoduju njezinu napredovanju. Razvoj bolesti je osobito ubrzan ako netko ima istodobno više čimbenika rizika, pri čemu dva ili više čimbenika rizika umnožavaju, a ne zbrajaju svoje učinke. Stoga je opasnije imati više čimbenika rizika nego jedan, ma kako jako izražen.

Postoje čimbenici rizika na koje možemo utjecati, i oni na koje ne možemo.

Među onima na koje možemo utjecati najvažniji su:

1. Pušenje
2. Povišeni krvni tlak
3. Povećana razina masti (kolesterola i/ili triglicerida) u krvi
4. Povećana tjelesna težina / debljina
5. Nedovoljna tjelesna aktivnost
6. Šećerna bolest (dijabetes)

Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati:

1. Dob i spol  – muškarci u dobi iznad 45 godina   – žene u dobi iznad 55 godina

1. Pozitivna obiteljska anamneza (naslijeđe)  – prijevremena smrt uslijed koronarne bolesti srca u dobi prije 55 godina bliskih muških srodnika (otac, brat), ili 65 godina ženskih članova obitelji (majka, sestra).

Većina glavnih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti može se kontrolirati.

Donosimo nekoliko savjeta o tome kako možete kontrolirati te čimbenike i zaštititi svoje srce: Budite aktivni

Samo 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno može pomoći spriječiti srčani i moždani udar. Pokušajte učiniti tjelovježbu sastavnim dijelom svoga života: koristite stube umjesto dizala, siđite s autobusa nekoliko stanica prije odredišta i prošećite ostatak puta. Tjelesna aktivnost je i izvrstan način za smanjenje stresa i kontrolu tjelesne težine, također dva čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti.

Prestanite pušiti i zaštitite se od duhanskog dima

Ako prestanete pušiti, Vaš će se rizik za razvoj koronarne srčane bolesti prepoloviti unutar prve godine te se s vremenom vratiti na normalnu razinu. Izbjegavajte prostorije pune duhanskog dima: pasivna izloženost duhanskom dimu (engl. second-hand smoke) značajno povećava rizik od srčanog udara.

Zdravije se hranite

Jedite velike količine svježeg voća i povrća te raznovrsne cjelovite žitarice, nemasno meso, ribu, grašak, grah i leću, te hranu s niskim udjelom zasićenih masnoća. Pripazite na unos procesirane hrane, koja često sadrži visok udio soli. Pokušajte izbjegavati konzumaciju alkohola, a ako pijete, pijte umjereno. Ne zaboravite piti mnogo vode tijekom dana!

Održavajte primjerenu tjelesnu težinu

Održavanje primjerene tjelesne težine i ograničavanje unosa soli pomoći će u kontroli krvnog tlaka i smanjenju rizika od srčane bolesti i moždanog udara. Dobar način za praćenje zdrave težine je korištenje ITM-a (Indeks tjelesne mase), kojeg možete izračunati tako da podijelite svoju težinu u kilogramima sa svojom visinom na kvadrat. Zdrave odrasle osobe trebale bi održavati svoj indeks tjelesne mase u rasponu od 18,5 do 24,9 kg/m2.

Procijenite svoj rizik i redovito uzimajte svoju terapiju

Posjetite svog liječnika da Vam izmjeri krvni tlak, razinu kolesterola (masnoće) i glukoze (šećera) u krvi, izmjeri opseg struka, tjelesnu težinu i indeks tjelesne mase te pojasni rizik kojem ste izloženi. Uzimajte lijekove koje Vam je propisao liječnik i pridržavajte se svog rasporeda.

Malim odlukama u svojoj svakodnevici možemo učiniti puno za svoje zdravlje. Kada bismo razmislili o ovih 5 predloženih zdravih navika i pokušali za početak samo jednu uvesti u svoj život već smo puno učinili.

Želimo svima osvijestiti činjenicu da se ove teške kardiovaskularne bolesti mogu prevenirati usvajanjem zdravog životnog stila i malim pomacima koje ćemo učiniti prvo na sebi, a zatim prenositi dalje na obitelj. Zdrave navike vode do zdravog životnog stila koji čuva i štiti naše srce, mozak i krvne žile.

Irena Celiščak-Koštarić, dr.med.spec.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznosbespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

U prostorijama Županijske uprave danas je održana početna konferencija projekta “Zdravo srce, zdrava budućnost” čiji je nositelj Dom zdravlja Koprivničko-križevačke županije, a partner Koprivničko-križevačka županija.

Projekt je vrijedan gotovo 400 tisuća kuna, financira se temeljem poziva “Promocija zdravlja i prevencija bolesti- faza 2” iz sredstava Europskog socijalnog fonda, Operativni program: „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014. – 2020. Riječ je o bespovratnim sredstvima, i to u omjeru Europska unija 85 posto i državni proračun, odnosno Ministarstvo zdravstva 15 posto.

Kao što je naglasila ravnateljica Doma zdravlja Mirjana Hanžeković, glavni cilj je podizanje i unaprjeđenje znanja i svijesti o važnosti promocije zdravlja i zdravog načina života te prevencija i sprječavanje razvoja bolesti kardiovaskularnog sustava na području naše županije.

„Slikovito se kaže da je srce pokretač naših emocija i odluka te smo odlučili projekt posvetiti upravo zdravlju srca, obzirom da smo premalo svjesni ozbiljnosti bolesti kardiovaskularnog sustava. Kroz projekt ćemo nastojati osvijestiti i educirati stanovništvo kako male promjene u mogu doprinijeti većoj kvaliteti života i smanjenju smrtnosti“, dodala je ravnateljica te pojasnila kako otprilike 700 ljudi godišnje u našoj županiji umre od kardiovaskularnih bolesti, koje su uglavnom rezultat modernog načina života – nezdrave prehrane i premalo kretanja. Također je zahvalila projektnom timu, Županiji kao osnivaču i PORA-i Regionalnoj razvojnoj agenciji KKŽ na stručnoj i tehničkoj pomoći u ovom, ali i drugim projektima.

Župan je izrazio zadovoljstvo projektom koji će dodatno unaprijediti zdravlje naših stanovnika te istaknuo: „Osim u poboljšanje materijalnih uvjeta, potrebno je ulagati i u edukaciju te proširenje vidika, što posebno dolazi do izražaja u sektoru zdravstva. Važno je djelovati preventivno jer je to najučinkovitiji način liječenja, a ovaj će projekt zasigurno imati pozitivne rezultate. Čestitam svima uključenima!“

Voditeljica projekta i pomoćnica ravnateljice za financijsko poslovanje Željka Fruk zatim je održala prezentaciju u kojoj je pojasnila projektne aktivnosti, dodavši će se nastojati popularizirati zdrave navike i zdravlje u svakoj životnoj dobi. Razdoblje provedbe projekta je do 20. rujna 2023. godine, a najvažnije aktivnosti odnose se na izradu video spota i brošuru, promotivnu kampanju i info tjedan o prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Spomenimo kako su početnoj konferenciji prisustvovali zamjenik župana Ratimir Ljubić, županijske pročelnice Melita Ivančić, Maja Blažek i Ljubica Belobrk Flamaceta, ravnatelji županijskih zdravstvenih ustanova i suradnici, zaposlenici Doma zdravlja, predstavnice PORA-e Regionalne razvojne agencije KKŽ.

Služba ureda župana

Sadržaj preuzet  sa web stranice: https://www.kckzz.hr/hr/novosti/item/2212-predstavljen-projekt-zupanijskog-doma-zdravlja-zdravo-srce-zdrava-buducnost

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.
Više informacija o EU fondovima na : www.strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/