Kako se hraniti zdravo i uravnoteženo: Ovo nije još jedan članak o savršenoj dijeti, cilj je navesti vas na razmišljanje

„Sve što putem hrane unosimo u organizam gradi nas i mijenja, a o tome što smo unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život.“ Hippocratus

 

Cilj ovog članka nije predočiti Vam savršenu dijetu, čudotvorne i egzotične namirnice, fenomenalne procedure i vježbe, neponovljive „detoxe“… Ne, cilj je navesti Vas na razmišljanje, a možda nekog od Vas i na odluku da se vrati Hipokratovim postulatima jer je već tada ljudima bilo jasno da se hranom može liječiti, ali i ubiti. Cilj je pokazati da si za svoje zdravlje sami možemo puno učiniti, samo našim ponašanjem, našom umjerenošću. Zašto? Svi smo mi svakodnevno svjedoci dobrobiti, ali i opasnosti modernog života, sveobuhvatnog interneta, dostupnosti kojekakvih informacija. Idealni savjeti idealnih većinom samoprozvanih stručnjaka i influencera napadaju nas sa svih strana – mediji, specijalizirani časopisi, svjetski poznati stručnjaci iskaču odasvud, pa eto sjetih se i izbora pred desetak godina, i iz paštete (PA ŠTETA DA PROPADNE – šaljivi naziv popularnog prehrambenog proizvoda no treba samo pogledati deklaraciju, sastav i kalorijske vrijednosti da bi si neke stvari pojasnili). Na žalost, više većinom nema recenzija niti filtriranja dostupnih informacija, sve je u svrhu profita. Takav je postao i naš svakodnevni život – užurban, nedostatnog vremena za sebe i obitelj, sa sve većom potrebom za profitom, impresioniranjem sebe i okoline. Došlo je do te mjere da više ne razmišljamo o posljedicama – da se jednostavno pogledamo u ogledalo i stanemo na vagu, ako doživimo da toga postanemo svjesni. Procjenjuje se da godišnje u svijetu umire između 7 i 10 milijuna ljudi od posljedica visokog krvnog tlaka, još milijun od karcinoma pluća i tako redom… Pa nismo valjda to sve naslijedili tj. da to imamo u obiteljskoj crti?? U stvarnosti bilo bi dobro priznati i uvidjeti da smo si sami nešto krivi, da se uglavnom ne debljamo po rodu, da familijarno imamo visoki tlak, da imamo dijabetes jer su ga eto imali i naši možda i prerano preminuli bratići i sestrične. Ne, nemojmo si tražiti izgovore i opravdanja, priznajmo si da i mi imamo nešto odgovornosti, da nemamo samo prava, da imamo i obaveze. Ako ne zbog nas, onda zbog naše djece i unuka. Nakon ovog crnog uvoda u kojem sam pokušao pokazati utjecaj prehrane i načina života na razvoj pojedinih bolesti i stanja pokušat ću ne dati Vam savjet, nego potaknuti na razmišljanje kako si možemo pomoći. Još su u antičko doba ljudi shvatili da si zdravom prehranom možemo povećati izglede da zdravije i bolje živimo. Naravno, neće nas samo hrana izliječiti niti ćemo izbjeći sve bolesti, ali dati će nam malo bolje izglede za budućnost. Ovaj članak je premali da samo taksativno nabrojim poznate dijete, čudotvorne koktele i jedinstvenu vježbu koji će Vam pomoći da zauvijek ostanete mladi i zdravi. Naravno, to nije moguće. Ali poznato je da hrana može biti lijek, a lijek je svaka tvar koja primijenjena u ODGOVARAJUĆOJ DOZI (KOLIČINI) i na adekvatan način pomaže našem organizmu. I tu leži ključ – u odgovarajućoj količini i spremljeno na odgovarajući način jer većinom hranu uzimamo prekomjerno i na neodgovarajući način i vrijeme. Matematički gledano u prehrani se sve preračunava u kJ ili kcal (kilodžul ili kilokalorija), osnovnu jedinicu energije čovjeka. Ako k tome još dodamo osnovne prehrambene tvari (ugljikohidrate, masti, bjelančevine, vitamine, minerale) imamo kompletnu jednadžbu. Kada tu jednadžbu uravnotežimo imamo i sklad u organizmu jer najvažniji je omjer ponude i potražnje tj. koliko nam energije treba, a koliko unosimo? Ako unosimo previše dolazi do skladištenja i to tamo gdje nam najmanje odgovara (mislim na vanjski izgled, ali i na taloženje neželjenih i opasnih tvari u krvnim žilama, pojedinim organima i slično). Poanta nije da trebamo gladovati jer i to nije zdravo, a upravo puno poznatih dijeta se bazira na ovom principu, nego da pokušamo naći zlatnu sredinu. U našem jelovniku ima mjesta za sve, ali treba biti realan i racionalan. Za početak jedemo samo kada smo gladni i onda jedemo primjerenu količinu. Idealno bi bilo sve uklopiti u tri glava obroka i dva međuobroka, no ponekad nam to zbog obaveza nije izvedivo. Nemojmo zaboraviti da treba popiti dovoljno vode, barem 2 litre dnevno, a izbjegavati napitke s aditivima i rafiniranim šećerima. Što se količine tiče imajmo na umu da fizičkom radniku u šumi treba puno više energije (kalorija) nego osobi koja radi u klimatiziranom uredu. Svima nam je poznata piramida prehrane (sastavljena 1992. godine od strane američkog udruženja za prehranu) i toga se treba pridržavati. Za svaku namirnicu je poznato kolika je energetska vrijednost i uz malo matematike možemo si izračunati količinu koja nam je potrebna. Treba uklopiti sve vrste namirnica – žitarice, voće i povrće, mlijeko i mliječni proizvodi, meso, riba, jaja, mahunarke i na kraju slatko (redom od najveće do najmanje količine). Ako se i odlučimo na specifične dijete (ponekad to i moramo, primjerice kod gihta ili hiperkolesterolemije) treba paziti da ne nedostaje određenih namirnica jer može dovesti do neželjenih posljedica, pa čak i do kontraefekta. Još jedna bitna stvar je takozvani rebound fenomen tj. stanje kada nakon završenog perioda dijete dolazi do naglog povećanja tjelesne težine, a ponekad i do težih patoloških stanja (avitaminoze i slično). Kako to izbjeći? Zdravom i uravnoteženom prehranom usklađenom s potrebama našeg organizma te uz redovitu fizičku aktivnost sukladno našoj dobi i mogućnostima i nakon završenog perioda dijete. Za sva dodatna pitanja potražite odgovore kod stvarno stručne osobe (Vašeg liječnika, nutricionista, kineziologa ili osobnog trenera) jer oni i ako ponekad ne znaju odgovor na Vaše pitanje sigurno znaju gdje mogu naći sigurne i pouzdane informacije, a ne da nam raste broj žrtava današnjeg načina života i dostupnosti informacija. Kako sam počeo s Hipokratom red je da s njegovom mišlju i završim: Neka Vaša hrana bude Vaš lijek, a Vaš lijek neka bude Vaša hrana.

S poštovanjem, Ivica Jendrašic

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Povodom obilježavanja Svjetskog dana srca i provođenja projekta “Zdravo srce, zdrava budućnost”, u organizaciji Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije na Gradskoj tržnici u Križevcima održan je info punkt. Veliki broj građana odazvao se pozivu na mjerenje krvnog tlaka. Građani su tako imali priliku ispuniti anketu, informirati se o kardiovaskularnim bolestima, provjeriti tlak te poslušati savjete zdravstvenih djelatnika kako na najbolji način sačuvati zdravlje.

Akcija se provodi u sklopu projekta “Zdravo srce, zdrava budućnost” čiji je nositelj Dom zdravlja Koprivničko-križevačke županije, a partner je Koprivničko-križevačka županija. Vrijedan je gotovo 400 tisuća kuna, financira se temeljem poziva “Promocija zdravlja i prevencija bolesti- faza 2” iz sredstava Europskog socijalnog fonda, Operativni program: „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014. – 2020. Riječ je o bespovratnim sredstvima, i to u omjeru Europska unija 85 posto i državni proračun, odnosno Ministarstvo zdravstva 15 posto.

Glavni cilj je podizanje i unaprijeđenje znanja i svijesti o važnosti promocije zdravlja i zdravog načina života te prevencija i sprječavanje razvoja bolesti kardiovaskularnog sustava na području naše županije.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Povodom obilježavanja Svjetskog dana srca, 29. rujna 2022. godine u suradnji sa Pučkim otvorenim učilištem Koprivnica

održano je predavanje za građane „Prvi koraci u sprečavanju kardiovaskularnih bolesti“ u Koprivnici.

Zajedničko predavanje održali su Eugen Fucak, dr.med.spec. interne medicine i subspecijalista kardiologije, Iva Butković, dipl. ing., preh. teh., nutricionist i Ivan Đuroci, mag.cin.

Na predavanju zainteresirani građani su dodatno educirani o važnost sprečavanja kardiovaskularnih bolesti pri čemu je Eugen Fucak, dr.med.spec. interne medicine i subspecijalista kardiologije koliko je važna sam prevencija bolesti, te koji su faktori koji utječu na pojavu kardiovaskulanih bolesti.  Iva Butković, dipl. ing., preh. teh., nutricionist informirala je o razlici porcije i serviranja, te dala temelje smjernice kako izgleda jedno serviranje, uz to je navela i primjere kako izgleda jedno serviranje dobrih i loših kalorija. Ivan Đuroci, mag.cin. osvrnu se na prednosti tjelesne aktivnosti, koliko je dovoljno tjelesne aktivnosti za odraslu osobu, te naglasio da nedostatak vremena nije izgovor za nevježbanje i naveo nekoliko primjera kako uključiti vježbanje u svakodnevni ritam.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Na đurđevačkoj Gradskoj tržnici je održan info punkt gdje su djelatnici Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije savjetovali i informirali građane o važnosti prevencije i zaštite srca u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti. Info tjedan obilježava se povodom obilježavanja Svjetskog dana srca 29. rujna u sklopu projekta „Zdravo srce, zdrava budućnost“. Cilj ovog projekta je podizanje i unaprijeđenje znanja i svijesti o važnosti promocije zdravlja i zdravog načina života te prevencija i sprječavanje razvoja bolesti kardiovaskularnog sustava.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Ispred koprivničke gradske tržnice danas je službeno započeo Info tjedan povodom obilježavanja Svjetskog dana srca. Građani su tako imali priliku ispuniti anketu, informirati se o kardiovaskularnim bolestima, provjeriti tlak te poslušati savjete zdravstvenih djelatnika kako na najbolji način sačuvati zdravlje.

Akcija se provodi u sklopu projekta “Zdravo srce, zdrava budućnost” čiji je nositelj Dom zdravlja Koprivničko-križevačke županije, a partner je Koprivničko-križevačka županija. Vrijedan je gotovo 400 tisuća kuna, financira se temeljem poziva “Promocija zdravlja i prevencija bolesti- faza 2” iz sredstava Europskog socijalnog fonda, Operativni program: „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014. – 2020. Riječ je o bespovratnim sredstvima, i to u omjeru Europska unija 85 posto i državni proračun, odnosno Ministarstvo zdravstva 15 posto.

Glavni cilj je podizanje i unaprjeđenje znanja i svijesti o važnosti promocije zdravlja i zdravog načina života te prevencija i sprječavanje razvoja bolesti kardiovaskularnog sustava na području naše županije.

Akcija će se osim u Koprivnici provoditi i u Đurđevcu (četvrtak, 29.9. od 9 do 11 sati, gradska tržnica) te  Križevcima (petak, 30.9. od 9 do 11 sati, gradska tržnica).

U suradnji sa Pučkim otvorenim učilištem Koprivnica, a povodom Svjetskog dana srca u četvrtak, 29. rujna u 18 sati, održati i predavanje za građane „Prvi koraci u sprečavanju kardiovaskularnih bolesti“ u Koprivnici na lokaciji – Trg bana Josipa Jelačića 6, dvorana 1.

Zajedničko predavanje će održati Eugen Fucak, dr.med.spec. interne medicine i subspecijalista kardiologije, Iva Butković, dipl. ing., preh. teh., nutricionist i Ivan Đuroci, mag.cin.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Info tjedan povodom obilježavanja Svjetskog dna srca, 29. rujna 2022. godine

 

Svjetska kardiološka federacija je 2000. godine utemeljila obilježavanje Svjetskog dana srca i to 29. rujna u cilju informiranja ljudi širom svijeta da su bolesti srca i moždani udar vodeći svjetski uzroci smrti, koji odnose 17,5 milijuna života svake godine, a procjenjuje se da će do 2030. godine biti uzrokom 23 milijuna smrti.  Većina kardiovaskularnih bolesti, čak do 80 posto prijevremenih smrti, može se spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput pušenja, nepravilne prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti i konzumacije alkohola. Svake godine obilježavanje toga dana ima različitu tematiku koja odražava ključna pitanja i teme koje se odnose na zdravlje srca. Isto je tako svrha obilježavanja i educiranje javnosti o mogućnostima sprečavanja kardiovaskularnih bolesti

Zbog bolesti srca i krvnih žila, poznatijih kao kardiovaskularne bolesti, umire gotovo pola ljudi i iz tog su razloga bolesti srca i krvnih žila prvi uzrok smrti u svijetu, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Srce i krvne žile čine sustav koji omogućuje protok krvi kroz tijelo i na taj način organi dobivaju kisik i hranjive tvari. Nažalost, bolesno srce i bolesne krvne žile nužno dovode do bolesti drugih organa, pa tako i cijelog tijela. Razni su uzroci oštećenja srca i krvnih žila. Među najvažnijima je povišeni krvni tlak (hipertenzija), povišeni šećer u krvi (dijabetes), pušenje, povišene masnoće u krvi (hiperlipidemija), nedovoljna tjelesna aktivnost, pretjerana konzumacija alkohola, korištenje određenih lijekova, loš san… Također, značajni su faktori na koje se – zasad – ne može utjecati, poput genetike i dobi. Faktori rizika (poput povišenih masnoća u krvi) pridonose začepljenju krvnih žila (ateroskleroze) čija je posljedica bolest, invalidnost i smrt. Postoji više vrsta bolesti srca i krvnih žila, od najpoznatijih – srčanog  i moždanog udara, do bolesti krvnih žila nogu, bolesti bubrega, bolesti koje uništavaju druge krvne žila i organe, te su čest razlog posjeta liječniku. Napretkom medicine razvili su se razni načini na koji se mogu liječiti kardiovaskularne bolesti. Velik dio poremećaja (primjerice povišeni krvni tlak) povezanih s bolestima srca i krvnih žila zbrinjava se promjenama životnih navika i lijekovima, uglavnom pri liječniku obiteljske medicine. Teži oblici bolesti srca i krvnih žila (poput srčanog udara) najčešće se liječe u specijaliziranim ustanovama i kliničkim centrima.

Razvoj tehnologije, sve veća svakodnevna razina stresa, sedentaran način života, nedovoljna tjelesna aktivnost i potpuno pogrešne i nezdrave prehrambene navike znatno ugrožavaju zdravstveno stanje cijele populacije. Svjesni smo činjenice, a i podaci nam to pokazuju kako sve više ljudi obolijeva od kardiovaskularnih bolesti, u brojnim slučajevima i sa smrtnim ishodom. Sve više aktivnosti se stoga u zadnje vrijeme provodi baš u području prevencije kardiovaskularnih bolesti. No prije svega nužno je osvijestiti si da je svaki pojedinac dužan voditi brigu o svom zdravlju.

Što bi onda uključivao jedan zdravi životni stil? Prvenstveno uvođenje zdrave i uravnotežene prehrane, prestanak pušenja, održavanje stalne optimalne tjelesne težine, smanjenje konzumacije alkohola, smanjenje stresa, uvođenje redovite tjelesne aktivnosti te liječenje povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti i dislipidemije.

Zdrava i uravnotežena prehrana

Još je Hipokrat shvatio da sve što putem hrane unosimo u naš organizam nas i mijenja, a o tome što smo unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život.

Nema savršene dijete, napitka niti vježbe. Postoji piramida prehrane sa omjerima u količini određenih namirnica. Također za svaku namirnicu je jasno iskazana njena kalorijska vrijednost u pakiranju ili na 100 g te se i potrebna količina vrlo lako izračuna.

Idealno bi bilo podijeliti u tri glavna obroka i dva međuobroka uz dovoljnu količinu vode (ne sokova sa rafiniranim šećerima, kao niti pretjerane količine alkohola).

Čuvajte se popularnih dijeta i neprovjerenih savjeta samoprozvanih stručnjaka jer može doći do kontraefekta. Ukoliko se i odlučite za dijetu pokušajte sa stvarnim stručnjacima iz područja dijetetike i nutricionizma, ali i sami možete uz malo matematike i pridržavanja osnova doći do željenog rezultata i tako si povećati izglede za zdraviji i bolji život.

Kako prestati pušiti?

Koliko ste se puta zapitali – kako prestati pušiti? Većina onih koji su to uspjeli reći će Vam da je sve „u glavi“ odnosno – kada jednom odlučite da više nećete pušiti, to će se stvarno i ostvariti. Međutim, jedan dio njih već je ponovno počeo ili barem ima dobru šansu da ponovno počne pušiti.

Kako biste što uspješnije prestali pušiti važno je motivirati se, upoznati se s dobrobitima prestanka pušenja, a onda se i dobro pripremiti na moguće nuspojave i eventualni pojačani apetit te sa svojim liječnikom obiteljske medicine i okolinom utvrditi načine da se iste umanje. Analizirajte i trenutke kada posežete za cigaretom i smislite načine kako ćete se u tim trenucima odvratiti od želje za cigaretom. Kad konačno odlučite prestati, nagradite se za svaku uspješno preskočenu cigaretu i podsjetite se zašto ste odučili prestati.

Što je to tako važno kod tjelesne aktivnosti?

Tjelesna aktivnost može djelovati i kao prevencija i kao lijek. Kako i u medicini odnedavno raste svijest o njenoj vrijednosti koja je nenadoknadiva drugim metodama, tako se simultano pomiču granice koje su prije postavljene. Tako se prije srčanim bolesnicima preporučalo mirovanje i suzdržavanje od bilo kakvog napora, a sada je ta teza napuštena te se savjetuje umjerena fizička aktivnost. Zapravo, nema kronične bolesti kod koje bi pravilno dozirana tjelesna aktivnost mogla štetno djelovati – može se polučiti samo benefit.

Stres i kako ga smanjiti

Svi ste čuli za stres, zar ne? Nosite se s njime svaki dan, neki uspješno, a neki nikako. Stres nije ni okolnost ni osoba, stres je naša reakcija na okolnosti i odnose! Stres nastaje kao interakcija između uzročnika stresa, našega opažanja i interpretacije događaja te sposobnosti da se nosimo sa stresom.

Pa kako se onda nositi sa stresom? Pokušajte boraviti više u prirodi, na svježem zraku. Bavite se fizičkom aktivnošću, zaokupite svoje misli s nečim što Vas veseli! Prakticirajte optimizam, humor i smjeh. Družite se s prijateljima, obitelji i ljudima koji Vas vesele i umiruju! Vodite brigu o sebi! Dobar odmor i san te kvalitetna prehrana dobri su koraci prema razvoju veće otpornosti na stres. Pokušajte prepreke (stres) zamisliti kao privremene i rješive. Budite realni! Fokusirajte se na ono što Vam je bitno i recite NE ljudima ili okolnostima koje Vam oduzimaju vrijeme i pozitivnu energiju. Manje očekujete od sebe! Ukoliko ste u prilici, pomažite drugima jer time pomažete i sebi i umanjujete stres. I ne zaboravite…kućni ljubimci također umanjuje stres! Neka Vaše slobodno vrijeme bude prožeto događajima i ljudima koji Vas vesele jer zdravlje uma je preduvjet zdravoga organizma.

Formula za zdravo srce

Bečka deklaracija za zdrav život i Povelja zdravog srca daje savjete za unapređenje kvalitete zdravlja i produljenje očekivane životne dobi. Prema toj povelji sljedeća je formula za zdravo srce:

  • 0 cigareta dnevno (nulta tolerancija prema pušenju)
  • 3 km pješačenja na dan
  • 5 obroka voća i povrća svaki dan
  • sistolički krvni tlak ispod 140 mmHg
  • ukupni kolesterol ispod 5 mmol/l
  • LDL kolesterol ispod 3 mmol/l
  • Održavanje optimalne tjelesne težine

Zanimljive činjenice o srcu:

  • Srce počinje kucati četiri tjedna nakon začeća i nastavlja kucati sve do naše smrti
  • Dnevno napravi više od 100 tisuća otkucaja
  • Žensko srce kuca brže od muškog
  • Muško srce teži oko 280, a žensko oko 220 grama.
  • Ženski otkucaji srca su brži od muških za gotovo 8 otkucaja u minuti.
  • Svake godine zbog kardiovaskularnih bolesti nestane jedan grad u Hrvatskoj prosječne veličine Koprivnice, Križevci ili Đurđevac

Ovim putem Vam najavljujemo Info tjedan povodom obilježavanja Svjetskog dana srca, te Vas pozivamo da nam se pridružite i posjetite:

  • dana 26.09.2022. u Koprivnici, info punkt kod Gradske tržnice od 9:00 -11:00 sati
  • dana 29.09.2022. u Đurđevcu, info punkt kod Gradske tržnice od 9:00 -11:00 sati
  • dana 30.09.2022 u Križevcima, info punkt kod Gradske tržnice od 9:00 -11:00 sati

U suradnji sa Pučko otvoreno učilište Koprivnica, a povodom Svjetskog dana srca održat će se i predavanje za građane „Prvi koraci u sprečavanju kardiovaskularnih bolesti“ u Koprivnici, Trg bana Josipa Jelačića 6, dvorana 1 dana 29.09.2022. godine u 18:00 sati, Zajedničko predavanje će održati Eugen Fucak, dr.med.spec. interne medicine i subspecijalista kardiologije, Iva Butković, dipl. ing., preh. teh., nutricionist i Ivan Đuroci, mag.cin.

Imajte zdravo srce, kako bi imali zdravu budućnost.

     Vaš Dom zdravlja Koprivničko-križevačke županije

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Kardiovaskularne bolesti

 

Što i ptice na grani trebaju znati o bolestima srca i krvnih žila

Zbog bolesti srca i krvnih žila, poznatijih kao kardiovaskularne bolesti, umire gotovo pola ljudi i iz tog su razloga bolesti srca i krvnih žila prvi uzrok smrti u svijetu, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Brojčano gledano, radi se većem zdravstvenom problemu od raka, prometnih nesreća, samoubojstva, napada običnog i morskog psa, alkoholizma… Ponekad se čini da opća populacija premalo zna o tim bolestima. Smisao ovog (Zdravo srce, zdrava budućnost) i sličnih projekata je osvijestiti i ukazati da među nama postoje itekako opasne bolesti koje će odnijeti svaki drugi život. Ako već poznamo neprijatelja, već smo na pola ga pola puta da ga pobijedimo. Prvo je pitanje čemu navedeni organi uopće služe. U tijelu kao stroju, postoji organi, koji služe da bi održavali sebe, druge organe i naposljetku najvažniji organ, mozak, koji je smisao svih nastojanja organizma. Srce i krvne žile čine sustav koji omogućuje protok krvi kroz tijelo i na taj način organi dobivaju kisik i hranjive tvari. Nažalost, u tijelu kao i u autu koji kad dosegne određenu kilometražu ili kad se ne održava dolazi do kvarenja koje su u ovom slučaju bolesti. Postoji više vrsta bolesti srca i krvnih žila, od najpoznatijih – srčanog  i moždanog udara, do bolesti krvnih žila nogu, bolesti bubrega, bolesti koje uništavaju druge krvne žila i organe, te su čest razlog posjeta liječniku. Faktori rizika (poput povišenih masnoća u krvi) pridonose začepljenju krvnih žila (ateroskleroze) čija je posljedica bolest, invalidnost i smrt. Razmotrit ćemo uzroke kardiovaskularne bolesti, a njih možemo promatrati i kao samostalne bolesti koje su dio spektra i koje ubrzavaju oštećenje ili direktno uništavaju tijelo kao stroj.

Kad se pojavi bolest – ili kad skoči tlak
Cijelo tijelo je jedan povezan sustav. Bolesno srce i bolesne krvne žile stoga nužno dovode do bolesti drugih organa, pa tako i cijelog tijela. Razni su uzroci oštećenja srca i krvnih žila. Među najvažnijima je povišeni krvni tlak (hipertenzija), povišeni šećer u krvi (dijabetes), pušenje, povišene masnoće u krvi (hiperlipidemija), nedovoljna tjelesna aktivnost, pretjerana konzumacija alkohola, korištenje određenih lijekova, loš san… Arterijski krvni tlak je važan parametar kojim opća populacija može pratiti zdravlje svog srca i krvnih žila. O uzroku povišenog tlaka teško je govoriti jer se uglavnom radi o tzv. esencijalnoj hipertenziji, odnosno nepoznatog uzroka, ali kao i većina bolesti, može se povezati sa genetikom i životnim stilom. Tlak se mjeri tlakomjerom, uređajem koje bi svako kućanstvo trebalo imati. Na tržištu tlakomjera ima raznih vrsta i cijena. Preporuka je uzeti tlakomjer čija je manšeta (onaj dio što ide na ruku) na nadlaktici jer se smatra da se time osigurava preciznije mjerenje. Za opću populaciju je dovoljno znati da bi idealan tlak trebao iznositi do 120/80. Ukoliko osoba nekoliko puta u različito doba dana mjeri povišene vrijednosti za barem 10 do 20 jedinica iznad tih 120/80 (npr. 145/90), potrebno je potražiti liječničku pomoć. Liječnik će pritom pored mjerenja tlaka u ambulanti najčešće predložiti promjenu navika (npr. manje soliti hranu), vođenje dnevnika tlaka i po potrebi uvesti lijek za tlak koji će pacijent možda trošiti svaki dan doživotno, Sigurno zvuči strašno nekome tko je za sebe mislio da je do tog trenutka zdrav, a sad ima lijekove koje će koristiti do kraja života. Međutim, dobro reguliran tlak ima izrazito pozitivan učinak na opće zdravlje i duljinu života. Loše reguliran, odnosno povišen tlak, će polako, ali sigurno, uništiti srce i krvne žile.

Slatki kao šećer
Još jedan medicinski problem koji muči cijeli svijet, pa tako i Hrvate, je “šećer”, odnosno šećerna bolest tip 2. Riječ je bolesti kojoj je kao i hipertenziji teško pronaći direktni uzrok, no u velikoj mjeri je povezano s debljinom, koja je također pandemijski zahvatila svijet. Kako dolazi do povišenog šećera i što on radi u organizmu: tijelo kao stroj, ako radi kako treba, održava vrijednosti šećera u organizmu u optimalnim vrijednostima, odnosno da ga ima dovoljno, a ne previše u krvi, jer onda stvara probleme. Debljina, loša prehrana, neuredan način života i genetika će trajno povećati vrijednosti glukoze u krvi što zbog čega će krvne žile propadati kao trule cijevi i naposljetku razviti u smrtonosne kardiovaskularne bolesti, poput moždane kapi. Ako strada žila koja ide prema bubregu, propast će bubreg; ako se uništi u očima, čovjek će oslijepiti, ako se zaštopa u srcu, čovjek će imati infarkt miokarda. Problem šećerne bolesti je što ona prolazi neprimjetno ispod radara bolesnika i liječnika; ona ne boli, simptomi nisu jasni i često se otkriva slučajno. Isto kao i tlak, šećer se može liječiti pri liječniku obiteljske medicine. Važno je bolesniku koji pati od šećerne bolesti redovito vaditi krv (na primjer, tri do četiri puta godišnje) i laboratorijski pratiti razvoj šećerne bolesti. Naravno, potrebno je redovito koristiti propisane lijekove i potražiti liječnika za bilo kakve promjene u zdravstvenom stanju, na primjer, ako se pojavi ranica na nozi, potrebno je što prije pokušati izliječiti. Šećer loše utječe na vid, stoga bi dijabetičar trebao ići češće oftalmologu, uglavnom se preporuča jednom godišnje. Šećerna bolest nije striktno kardiovaskularna bolest, ali toliko je sveobuhvatna i toliko loše utječe na zdravlje srca i krvnih žila da ju je bilo nužno obraditi.

 

Nisu problem samo šećer i tlak – ima tu i još kandidata
Pored šećera i tlaka, tu su i “masnoće”. Masnoća ima nekoliko vrsta i nije problem samo kolesterol, koji je ljudima poznat kao “dobar” i “loš”. Ukratko, masnoća ne bi trebalo biti previše i nije isto ima li netko još neke druge bolesti sa strane, poput dijabetesa; ali liječnik će na kraju donijeti odluku o liječenju. Glavni način kako masnoća stvara probleme je što se lijepi za unutrašnju stjenku krvnih žila, čepi ih i onda nastaju problemi. Na masnoće se može utjecati prehranom, preporuka je tzv. mediteranska prehrana (koga zanima ima izvrsnih kuharica u knjižarama) i tabletama. Pušenje je glavni krivac za sve – ali s pravom. Uzrokuje karcinom gdje god stigne (cijeli dišni sustav, cijeli urinarni sustav, želudac, gušterača, vrat maternice…), šteti krvnim žilama i ubrzava njihovo propadanje. Pušač uvijek izgleda starije nego što zapravo je i lošijeg je tena na licu od nepušača – možete si pretpostaviti onda kakve su mu iznutra krvne žile. Nedovoljno kretanje potpomaže svemu što bi pridonijelo razvoju bolesti srca i krvnih žila, od povišenog tlaka do debljine. Rješenje postoji; trebalo bi se umjereno kretati što više. Također, smatra se da je dovoljno dva i po sata tjedno ozbiljnije tjelesne aktivnosti za zdravlje, gdje se čovjek malo uspuše i oznoji. Ne treba trčati svaki dan maratone, onaj tko umjereno radi u svojim goricama itekako zadovolji normu fizičkog kretanja. Kad smo kod gorica, alkohol može biti ozbiljna prijetnja kardiovaskularnom zdravlju. Trenutni je znanstveni zaključak da čaša do dvije vina dnevno ne bi smjele narušavati zdravlje. Toliko o nekim glavnim problemima na koje čovjek može utjecati; još par riječi o kojima ne može. Postoje genski uzroci zašto se nečije tijelo kao stroj brže kvari od susjedovog. Na njih trenutno ne možemo utjecati. U najboljem slučaju možemo utjecati na faktore rizika i raditi preventivne pretrage dok se bolest još nije razvila. Genske se tehnologije ubrzano razvijaju i možda ćemo uskoro moći nekome odgoditi preuranjeni infarkt. Živi bili, pa vidjeli!

Dr. Huzjak

Kako postići zdrav duh i tijelo
Napretkom medicine razvili su se razni načini na koji se mogu liječiti kardiovaskularne bolesti. O njma je bilo riječi kad smo govorili o faktorima rizika, ovdje će se ukratko ponoviti i iznijeti poruku za kraj. Velik dio poremećaja (primjerice povišeni krvni tlak) povezanih s bolestima srca i krvnih žila zbrinjava se promjenama životnih navika i lijekovima, uglavnom pri liječniku obiteljske medicine. Teži oblici bolesti srca i krvnih žila (poput srčanog udara) najčešće se liječe u specijaliziranim ustanovama i kliničkim centrima. Naglasak je na zdravom načinu života i uklanjanju faktora rizika (npr. smanjenje tjelesne težine), čime se usporava i sprječava razvoj bolesti. Smatra se da je promjenom životnih navika moguće spriječiti devet od deset bolesti srca i krvnih žila. Navike je jako teško mijenjati, no koliko posiješ, toliko ćeš i žeti; ako se potrudiš promijeniti loše navike, višestruko će ti se isplatiti. Ako je nekome liječnik propisao tablete, važno je koristiti ih redovito i držati faktore rizika u zadanim okvirima (recimo, držati tlak pod kontrolom), što će spriječiti razvoj bolesti i produžiti život. Ljudi znaju reći, što mi to vrijedi, živjeti dugo, od nečeg se mora i umrijeti. Ali nije sve tako, svi imaju nekih želja i motivacija za život, neovisno o dobi. Nekome je cilj vidjeti unuku na vjenčanju, nekome doživjeti ponovo dječačke snove da čovjek opet napusti planet. Ali ne moraju biti ni velike stvari, nekome je drago dočekati iduće proljeće i vidjeti kako cvjetaju jabuke te proživjeti do jeseni da dozore… i onda opet ispočetka. Čuvajte svoje srce i svoje zdravlje.

Vaš Miran Huzjak, dr.med.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Zdrave navike, zdravi život

Promjenama životnoga stila moglo bi se prevenirati čak ¾ ukupnoga kardiovaskularnog mortaliteta u svijetu.

Objavio Promo // PR članak – 12. kolovoza 2022. 16:30h 0

 

Irena Celiščak-Koštarić // Foto: Ivan Balija

Razvoj tehnologije, sve veća svakodnevna razina stresa, sedentaran način života, nedovoljna tjelesna aktivnost i potpuno pogrešne i nezdrave prehrambene navike znatno ugrožavaju zdravstveno stanje cijele populacije.

Svjesni smo činjenice, a i podaci nam to pokazuju, kako sve više ljudi obolijeva od kardiovaskularnih bolesti, u brojnim slučajevima i sa smrtnim ishodom. Sve više aktivnosti se stoga u zadnje vrijeme provodi baš u području prevencije kardiovaskularnih bolesti. No prije svega nužno je osvijestiti da je svaki pojedinac dužan voditi brigu o svom zdravlju.

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta kako u svijetu, tako i kod nas te ih to čini jednim od najvažnijih javnozdravstvenih problema današnjice. Posljednjih nekoliko godina se ipak bilježi trend smanjenja udjela KVB u ukupnoj smrtnosti našeg stanovništva što je jasan pokazatelj mogućnosti prevencije kardiovaskularnih bolesti. Promjenama životnoga stila moglo bi se prevenirati čak ¾ ukupnoga kardiovaskularnog mortaliteta u svijetu.

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti srca i krvnih žila, u većini uzrokovanih aterosklerozom odnosno promjene, oštećenja i naslage na stjenki arterija. Sve bolesti srca, vaskularne bolesti mozga i bolesti krvnih žila mozga spadaju u kardiovaskularne bolesti. Najčešće kardiovaskularne bolesti uključuju koronarnu srčanu bolest (npr. srčani udar) i cerebrovaskularnu bolest (npr. moždani udar).

Epidemiološka istraživanja su već prije više desetljeća pokazala da postoje brojni tzv. čimbenici rizika za nastanak ateroskleroze i kliničkih manifestacija, odnosno bolesti srca i krvnih žila. To su specifične značajke osoba i njihovih životnih navika povezane s nastankom ateroskleroze i pogoduju njezinu napredovanju. Razvoj bolesti je osobito ubrzan ako netko ima istodobno više čimbenika rizika, pri čemu dva ili više čimbenika rizika umnožavaju, a ne zbrajaju svoje učinke. Stoga je opasnije imati više čimbenika rizika nego jedan, ma kako jako izražen.

Postoje čimbenici rizika na koje možemo utjecati, i oni na koje ne možemo.

Među onima na koje možemo utjecati najvažniji su:

  1. Pušenje
  2. Povišeni krvni tlak
  3. Povećana razina masti (kolesterola i/ili triglicerida) u krvi
  4. Povećana tjelesna težina / debljina
  5. Nedovoljna tjelesna aktivnost
  6. Šećerna bolest (dijabetes)

Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati:

  1. Dob i spol  – muškarci u dobi iznad 45 godina   – žene u dobi iznad 55 godina
  1. Pozitivna obiteljska anamneza (naslijeđe)  – prijevremena smrt uslijed koronarne bolesti srca u dobi prije 55 godina bliskih muških srodnika (otac, brat), ili 65 godina ženskih članova obitelji (majka, sestra).

Većina glavnih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti može se kontrolirati.

Donosimo nekoliko savjeta o tome kako možete kontrolirati te čimbenike i zaštititi svoje srce: Budite aktivni

Samo 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno može pomoći spriječiti srčani i moždani udar. Pokušajte učiniti tjelovježbu sastavnim dijelom svoga života: koristite stube umjesto dizala, siđite s autobusa nekoliko stanica prije odredišta i prošećite ostatak puta. Tjelesna aktivnost je i izvrstan način za smanjenje stresa i kontrolu tjelesne težine, također dva čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti.

Prestanite pušiti i zaštitite se od duhanskog dima

Ako prestanete pušiti, Vaš će se rizik za razvoj koronarne srčane bolesti prepoloviti unutar prve godine te se s vremenom vratiti na normalnu razinu. Izbjegavajte prostorije pune duhanskog dima: pasivna izloženost duhanskom dimu (engl. second-hand smoke) značajno povećava rizik od srčanog udara.

Zdravije se hranite

Jedite velike količine svježeg voća i povrća te raznovrsne cjelovite žitarice, nemasno meso, ribu, grašak, grah i leću, te hranu s niskim udjelom zasićenih masnoća. Pripazite na unos procesirane hrane, koja često sadrži visok udio soli. Pokušajte izbjegavati konzumaciju alkohola, a ako pijete, pijte umjereno. Ne zaboravite piti mnogo vode tijekom dana!

Održavajte primjerenu tjelesnu težinu

Održavanje primjerene tjelesne težine i ograničavanje unosa soli pomoći će u kontroli krvnog tlaka i smanjenju rizika od srčane bolesti i moždanog udara. Dobar način za praćenje zdrave težine je korištenje ITM-a (Indeks tjelesne mase), kojeg možete izračunati tako da podijelite svoju težinu u kilogramima sa svojom visinom na kvadrat. Zdrave odrasle osobe trebale bi održavati svoj indeks tjelesne mase u rasponu od 18,5 do 24,9 kg/m2.

Procijenite svoj rizik i redovito uzimajte svoju terapiju

Posjetite svog liječnika da Vam izmjeri krvni tlak, razinu kolesterola (masnoće) i glukoze (šećera) u krvi, izmjeri opseg struka, tjelesnu težinu i indeks tjelesne mase te pojasni rizik kojem ste izloženi. Uzimajte lijekove koje Vam je propisao liječnik i pridržavajte se svog rasporeda.

Malim odlukama u svojoj svakodnevici možemo učiniti puno za svoje zdravlje. Kada bismo razmislili o ovih 5 predloženih zdravih navika i pokušali za početak samo jednu uvesti u svoj život već smo puno učinili.

Želimo svima osvijestiti činjenicu da se ove teške kardiovaskularne bolesti mogu prevenirati usvajanjem zdravog životnog stila i malim pomacima koje ćemo učiniti prvo na sebi, a zatim prenositi dalje na obitelj. Zdrave navike vode do zdravog životnog stila koji čuva i štiti naše srce, mozak i krvne žile.

Irena Celiščak-Koštarić, dr.med.spec.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznosbespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Predstavljen projekt županijskog Doma zdravlja “Zdravo srce, zdrava budućnost”

U prostorijama Županijske uprave danas je održana početna konferencija projekta “Zdravo srce, zdrava budućnost” čiji je nositelj Dom zdravlja Koprivničko-križevačke županije, a partner Koprivničko-križevačka županija.

Projekt je vrijedan gotovo 400 tisuća kuna, financira se temeljem poziva “Promocija zdravlja i prevencija bolesti- faza 2” iz sredstava Europskog socijalnog fonda, Operativni program: „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014. – 2020. Riječ je o bespovratnim sredstvima, i to u omjeru Europska unija 85 posto i državni proračun, odnosno Ministarstvo zdravstva 15 posto.

Kao što je naglasila ravnateljica Doma zdravlja Mirjana Hanžeković, glavni cilj je podizanje i unaprjeđenje znanja i svijesti o važnosti promocije zdravlja i zdravog načina života te prevencija i sprječavanje razvoja bolesti kardiovaskularnog sustava na području naše županije.

Slikovito se kaže da je srce pokretač naših emocija i odluka te smo odlučili projekt posvetiti upravo zdravlju srca, obzirom da smo premalo svjesni ozbiljnosti bolesti kardiovaskularnog sustava. Kroz projekt ćemo nastojati osvijestiti i educirati stanovništvo kako male promjene u mogu doprinijeti većoj kvaliteti života i smanjenju smrtnosti“, dodala je ravnateljica te pojasnila kako otprilike 700 ljudi godišnje u našoj županiji umre od kardiovaskularnih bolesti, koje su uglavnom rezultat modernog načina života – nezdrave prehrane i premalo kretanja. Također je zahvalila projektnom timu, Županiji kao osnivaču i PORA-i Regionalnoj razvojnoj agenciji KKŽ na stručnoj i tehničkoj pomoći u ovom, ali i drugim projektima.

IMG_1073

Župan je izrazio zadovoljstvo projektom koji će dodatno unaprijediti zdravlje naših stanovnika te istaknuo: „Osim u poboljšanje materijalnih uvjeta, potrebno je ulagati i u edukaciju te proširenje vidika, što posebno dolazi do izražaja u sektoru zdravstva. Važno je djelovati preventivno jer je to najučinkovitiji način liječenja, a ovaj će projekt zasigurno imati pozitivne rezultate. Čestitam svima uključenima!“

Voditeljica projekta i pomoćnica ravnateljice za financijsko poslovanje Željka Fruk zatim je održala prezentaciju u kojoj je pojasnila projektne aktivnosti, dodavši će se nastojati popularizirati zdrave navike i zdravlje u svakoj životnoj dobi. Razdoblje provedbe projekta je do 20. rujna 2023. godine, a najvažnije aktivnosti odnose se na izradu video spota i brošuru, promotivnu kampanju i info tjedan o prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Spomenimo kako su početnoj konferenciji prisustvovali zamjenik župana Ratimir Ljubić, županijske pročelnice Melita Ivančić, Maja Blažek i Ljubica Belobrk Flamaceta, ravnatelji županijskih zdravstvenih ustanova i suradnici, zaposlenici Doma zdravlja, predstavnice PORA-e Regionalne razvojne agencije KKŽ.

Služba ureda župana

Sadržaj preuzet  sa web stranice: https://www.kckzz.hr/hr/novosti/item/2212-predstavljen-projekt-zupanijskog-doma-zdravlja-zdravo-srce-zdrava-buducnost

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.
Više informacija o EU fondovima na : www.strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/