Palijativna skrb afirmira život, a smrt smatra sastavnim dijelom života, koji dolazi na kraju, ona smrt ne ubrzava niti je odgađa. Ona nastoji očuvati najbolju moguću kvalitetu života sve do smrti.
Prošle smo godine pisali kako je županijski Dom zdravlja u postupku osnivanja mobilnog palijativnog tima. Priča oko palijativne skrbi započela je 2019. godine, no zbog epidemije stavljena je sa strane.
Palijativna skrb je sveobuhvatna (zdravstvena, psihološka, socijalna i duhovna) skrb s ciljem pružanja potrebne skrbi bolesnicima s neizlječivom bolešću koja značajno skraćuje životni vijek. Nastoji se ublažiti bol i podići kvaliteta života bolesnika neizlječivih ili složenih bolesti.
U Domu zdravlja Koprivničko-križevačke županije palijativna skrb se počela razvijati prije četiri godine, a povodom Svjetskog dana hospicija i palijativne skrbi razgovarali smo s koordinatoricom Marinom Međimorec koja je po struci magistrica sestrinstva.
– U kolovozu prošle godine osnovan je mobilni palijativni tim kojemu je funkcija zbrinjavanje bolesnika u kućama. U pravilu, većina našega rada se obavlja u kućnim uvjetima, kod bolesnika s uznapredovalim bolestima, a koji želi svoje posljednje dane provesti u kući, u krugu svojih bližnjih. Većina skrbi u kućnim uvjetima je na samoj na obitelji, oni podnose najveći teret skrbi, jer su 24 sata s tim pacijentom i trebaju znati i moći skrbiti o njemu – objašnjava nam koordinatorica Marina te se nadovezuje kako oni dolaze kao podrška u suradnji sa svim ostalim službama koji rade na primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
U što je uključena zdravstvena njega u kući, patronažne sestre, liječnici obiteljske medicine. Istaknimo kako su liječnici obiteljske medicine ti koji vode zdravstvenu brigu pacijenta praktički cijeli njegov život te nastavljaju i na kraju života, u suradnji s palijativnom skrbi, kako bi se što je više moguće riješili, često kompleksni problemi, pomoglo obitelji i omogućila skrb i smrt u kući.
Spomenimo kako pod palijativnu skrb ne spadaju samo onkološki bolesnici, već i oboljeli od kroničnih bolesti, kardiovaskularnih, neuroloških, psihičkih, svih kroničnih bolesti, koje su u svojoj terminalnoj fazi, a liječenje više ne daje željene rezultate.
– Može se raditi o starosti, može biti da osoba koja nije često kod doktora i nema nikakve teške kronične bolesti, jednostavno počne slabiti i njezin je život počeo ići kraju. Postoje i alati pomoću kojih mi prepoznajemo takvog pacijenta, a neki od pokazatelja su kada bolest napreduje usprkos liječenju, pogoršava se opće stanje, bolesnik završava u krevetu i ne može hodati, često gubiti na težini ili ne može više jesti i piti, česti su pozivi prema hitnoj ili hospitalizacije. Možemo reći da je to obično nekakvih zadnjih šest mjeseci do godinu dana – priča.
Većini ljudi, kada se spomene palijativna skrb prvo što im padne na pamet je olakšavanje muka pacijentima u zadnjim danima.
– Svrha palijativne skrbi je kvaliteta preostalog života, ublažavanje boli i ostalih simptoma koji se mogu usred takvih bolesti javiti. Ako osoba koja ima malignu bolest trpi bolove, normalno je da ćemo u suradnji s liječnikom obiteljske medicine ići na to da se ta bol ublaži – ističe Marina.
Tijekom razgovora istaknula je da je potrebno obitelj upoznati s procesom umiranja. Što će se sve događati, uz napomenu kako to nije sve jedinstveno, ali da postoji obrazac promjena, koje se događaju prije same smrti.
– Ovisi, neki bolesnici mogu biti uznemireni. To znači da si ne mogu naći položaj dok su neki jako mirni, više spavaju. U pravilu osoba jedno vrijeme prije gubi interes za vanjsku okolinu. Znači, nema volje za obavljanjem svakodnevnih aktivnosti, gledati televiziju, razgovarati s ukućanima, povlači se u sebe i obično dolazi do nemogućnosti dizanja iz kreveta. Najveći problem koji zabrinjava obitelj, uz bol, je prestanak konzumiranja hrane i pića. To je normalni proces prije samog umiranje jer organizam nema više potrebu za takvom količinom hrane i tekućine, ali to obitelj uznemirava jer misle da će osoba umrijeti od gladi i žeđi, a zapravo nitko ne umire od gladi i žeđi, nego od same bolesti – kaže.
Palijativnu skrb pri Domu zdravlja Koprivničko-križevačke županije čine medicinska sestra Mirela Szep koja je prvostupnica sestrinstva i ona radi u mobilnom palijativnom timu i četiri liječnice koje su na raspolaganju, za kućne posjete, prije podne, dok popodne rade svoju ambulantu obiteljske medicine. To su doktorice Irena Celiščak Koštarić, Ivana Karlovčan Haramustek, Ana Posavec Andrić i Ivanka Kotnik koja je zadužena za područje Križevca, budući da radi u ambulanti u Kalniku.
Također, treba napomenuti kako je jedan tim zadužen za cijelu županiju te da se radi svakoga dana od ponedjeljka do petka, od 7 do 15. Ističe kako ne bi sve to mogle da nema i ostalih službi koje normalno rade na razini primarne zdravstvene zaštite s kojima redovito surađuju, u što spada Zavod za hitnu medicinu, patronažne službe i zdravstvena njega u kući. Isto tako surađuju i s koprivničkom bolnicom kod otpusta i zbrinjavanja pacijenata te s Centrom za socijalnu skrb.
Trenutno palijativna skrb na području Koprivničko-križevačke županije ima upisanih 145 korisnika.
– U ovih godinu dana što radimo mogu reći da je nešto veći prijem pacijenta zadnjih šest mjeseci. Trebalo je i nama vremena da se sve posloži, da se čuje za nas što radimo i na koji način i da uspostavimo sve te odnose i suradnje – rekla je.
Kako u svemu u životu, tako i u palijativnoj skrb važan je prvi korak. Stupiti u kontakt s obitelji i pacijentom.
– Dobijemo obavijest od bolnice ili hitne, obiteljskih liječnika, od patronažnih sestara ili nam se obitelji same jave, ako su čuli za nas. Kad dolazimo u kuću posvećujemo se onome problemu koji trenutno je, da ga u tom trenutku rješavamo, a onda se dalje čujemo s obitelji i odlazimo u kuću koliko god je potrebno – govori.
Palijativna skrb Koprivničko-križevačke županije surađuje s Udrugom Dignitate koja je osnovna s ciljem provođenja volonterskih aktivnosti u palijativnoj skrbi, a osnovana je 2020. godine.
– Dosta nas iz Palijativne skrbi aktivno je i u Udruzi. Cilj nam je promocija zdravstvenih, socijalnih i etičkih prava osoba s potrebom za hospicijskom i palijativnom skrbi, promocija same palijativne skrbi i senzibilizacija stanovništva te okupljanje volontera i provođenje volonterskih aktivnosti. Uz to, Udruga ima i posudionicu ortopedskih pomagala, koja je namijenjena isključivo palijativnim bolesnicima.
I ono što na samom kraju treba istaknuti je da Palijativna skrb afirmira život, a smrt smatra sastavnim dijelom života, koji dolazi na kraju, ona smrt ne ubrzava niti je odgađa. Ona nastoji očuvati najbolju moguću kvalitetu života sve do smrti.
Tea Gašparić, (2023), FOTO Posjetili smo mobilni palijativni tim, Marina Međimorec: Potrebno je obitelj upoznati s procesom umiranja, nije sve jedinstveno, ali postoji obrazac promjena [internet] <raspoloživo na: https://epodravina.hr/foto-posjetili-smo-mobilni-palijativni-tim-marina-medimorec-potrebno-je-obitelj-upoznati-s-procesom-umiranja-nije-sve-jedinstveno-ali-postoji-obrazac-promjena/> [24.10.2023]
